a[Bom 11:13-17]
b[2 Kin 6:28-29; Gel 4:10]

Deuteronomy 28

Godigo agai po wali pabo bidi dali wiegi yai sę yaibao

(Prs 26:3-13, Bom 7:12-24)

Tama Mosesgo po geninama weyu, te po wali, “Te dagego Genuai Bidi dago God agai po bugagia wali pelama, tama agai bomai po tigidali bugagia wali peyu da, te da eno dage megi e mabo po, teda dagego te tigidali tǫde bidalubo we bidi hani tigidaligo genuai nogi aiyaba elaluaibao. Te agai dagebolo genuai nogi mabo sogo tiaibao. Dagego Genuai Bidi dago Godigo po wali piąo. Dagego Genuai Bidi dago Godigo tigidali po wali peyu da, teda agai dageba e tobage wiegi yai sę dabe pedalomainogo ilaibao,” wali.

“Godigo dagego hanu dabe me gi dabe wiegi yai ilaibao.”

“Godigo dage wai bǫų dabe hauwa mayu, me gide nai hauwa holomainogo elama, me dagebolo kau kibu hauwa mayu, me sipsip kibu hauwa mayu yaibao.”

“Godigo dagego wit gi dabe wiegi yai iliyu, me dage isi ulama tuainogo ebo nai dabe wiegi yai ilaibao.”

“Godigo dagego ebo sę dabe wiegi yai pedalomainu yaibao.”

“Godigo dagego boi bidi dabe dage dali hwįagasainogo asobode aiyaba elaluaibao. Augwali te sunumi me delidu pedalagasaibao. Tiali goli, augwali sunumi hauwadu wi paibao.”

“Genuai Bidi dago God agai dagego ebo sę dabe wiegi yai pedalomainogo elama, tama dagego wit nai dabe genuai mu elama, tama dagego nai mubo be pągąmainu ilaibao. Tama agai dagebolo megi mabo te kantride dage wiegi yai ilaibao,” Mosesgo te po wali.

“Te dagego Genuai Bidi dago God agai po wali pali da, tama dagego agai wabo po te sę dagego bugagia eyu da, teda agai dage aga tedali gasagi yai we bidi mu pedalomainogo ilaibao, te agai polobadu dąų wali po wali gilama. 10 Tama tialima, te tigidali tǫde we bidi dabego Genuai Bidi aga digi dage sa munama, aga we bidi mu dolo suaibao. Tama augwali dagede wi yaibao. 11 Tama Genuai Bidigo dagebolo wai puluba hauwa mayu, me kau kibu hauwa mayu, me gide nai hauwa mayu yaibao, te aga digi dagego wąįbolo mawaibao wali te tǫde te gide tama tiaibao. 12 God aga digi tulubage tonalubo dao, tama agai tulubage bugagia tagala palaibao, te tulubage side naga. Tama agai dagego tigidali sę dabe wiegi yai mu pedalomainogo yaibao. Tama tiyu, dagego gasa we bidi hanigo dageba negeli emainogo yaibao. Tiali goli, dagego doado bage usu genuai baso da, dagego augwaliba negeli emainogo me egobeo. 13 Te dagego tigidali sogo eno megi dagebolo mabo te po bugagia wali peyu da, teda Godigo dage tobolu bidi pedelemainu yaibao, te tigidali we bidi hani tomode. Tama augwali te danu tiwai naga bidaibao. Tama dage polasa paibao, dage augwali nosali me biligobeo. Tama tigidali sogo dagego nai dabe hauwa mu elaluaibao, tama dage nosali nai me sǫą pogobeo. 14 Tiali goli, dagego tigidali bomai po wali piąo, dagego deli me geda munamo dao. Mu menio. Tama me dagego tibo godiba lotu po olama, tama dagego augwaligo sę me elamo dao. Te habu kedale mu dao,” Mosesgo te po wali. a 

Te bomai po bolobo bidi dolaibao

(Prs 26:14-46)

15 Tama Mosesgo po geninama weyu, te po wali, “Tiali goli, dagego Genuai Bidi dago Godigo po sela sąnama, tama dagego agai bomai po eno megi dagebolo mabo te po tigidali bugagia wali pisąma eyu da, teda e tama dwai sę dabe dageba pedelaibao,” wali.

16 “Godigo dagego hanu dabe me gi dabeba dwai sę ilaibao.”

17 “Godigo dagego gide wit dabe dolama tagalaibao, me dage tuainogo ulubo nai dabe me dolaibao.”

18 “Godigo dage dali dwai sę elama, tama dagebolo wai bǫų dabe hauwa me magobeo. Tama dagego gi dabe mu dwai mu yaibao, tama te kau kibu me sipsip kibu dabe hauwa me ame nogobeo.”

19 “Godigo dagego tigidali ebo sę dabe dolaibao.”

20 “Te dagego Genuai Bidiba tudi ola menama, dwai sę dabe yali da, teda agai haniani dwai sę dage tigide pedalomainu yaibao. Tama agai dage dolomainu elama, tama dagego ebo sę tigidali geda muyu elama, te nai dabe dolaibao. Tama polo tama dage sese dola silaibao. 21 Tama agai haniani gasi dageba tagala palaibao. Te gasigo dage sese tama agai dagebolo megi mawainogo ebo te sainogo ebo tǫde silibo si tagalaibao. 22 Genuai Bidigo dage haniani dwai gasigo mu dolaibao, tama tigi bǫ dabo me, tigi posolo ebo me, tama agai mu posolai giliga tagala palama, tama bomai wali tagala palama, tama te gide nai sese tama mu dolaibao. Te dwai sę dabe dage tigide me elalubadi, dage isiboba sabolaibao. 23 Tama dage tulubage menia selama, tama dagego tǫ te ain tiwai mu pedalaibao. 24 Tama Genuai Bidigo tulubage hasegelama, bomai wali dali hogomu dali, kemi sane dali tagala palaibao. Te dage sese dolama tagalaboba usu naibao,” Mosesgo te po wali.

25 “Tama Genuai Bidigo te boi bidi dabego dage aiyaba elalumainogo yaibao. Dage augwali dali hwįainogo deli sunumidu paibao. Tiali goli, dage augwalide wi soayu, sunumi hauwadu wi soaibao. Tama te tigidali tǫde we bidigo dagede te sę dabe pedalobo sulama, tama augwali noma dwai mu saibao. 26 Dage isaibao, tama te ba dabe me bulu hasa dabe aselama, dagego tigi tuagasaibao. Tama augwali osalabo bidi mu menia saibao. 27 Tama Genuai Bidigo dili keni dagego tigide emainu yaibao, te agai Isip bageba yali gilama. Tama agai dagego tigide diluai keni dabe pedalomainogo yaibao. Te buluba keni dagego tigide pedelemainu elama, tama dagego kębo sę yaibao. Tiali goli, te gasi usu ma ilabo sunumi mu meni yaibao. 28 Tama Genuai Bidigo dagego homu kolesaga dolama, tama dage gedu widai bidi nigilama, tama dage polomainu yaibao. 29 Te moni giliga tomode mu dage pelama, tama dagego sunumi dabe gege bilaibao, te gedu widai bidi dabego sunumi gegebo tiwai yaibao, tama dagego sunumi gegebo usu egobeo. Tama dagego ebo sę dabe tigidali wiegi yai me pedalogobeo. Tama tigidali sogo gasa bidi dabe augwaligo dage aiyaba elaluama, tama augwaligo dagego nai dabe wi saibao. Tama dage tau sabo bidi me bidigobeo,” wali.

30 “Tiali, dagego bidi mego we odolai baso da, teda te bidigo te we sogobeo. Menio. Te gasa bidigo naga te we saibao. Dagego be sę yaiba, tiali goli dage te bede bidigobeo. Dagego wain gi bulaibao, tiali goli dagego te wain du dagego tugobeo. 31 Duga gedude mu te boi bidi dabego dagego kau kibu dabe elaibao, tama dagego te kibu mu me tugobeo. Tama dagego olo gedugo naga tonalubadi, augwaligo dagego donki kibu dabe selasa paibao, tama dagego augwali ma sogobeo. Tama me augwaligo dagego sipsip kibu dabe sagasaibao, tama dage tau sabo bidi dabe mu meni yaibao. 32 Tama dagego olo gedugo naga tonalubadi yaide, te gasa kantri bidi dabego duga wai puluba dabe selasa paibao. Tama tigidali sogo dage duga wai puluba ma asogowe weyu, tonaluyu yaibao, tama dagego te sunumidu gedu pomonama tonaluyu yaibao. Tiali goli, dage olo dali tonalubadi, dagego gedu olo dali dene yaibao. Tama dagego wai puluba ma oda sainogo dagego magi sę me egobeo. 33 Te gasa kantri bidi dabe, dagego konesiąma yali bidi dabe, augwaligo dagego bomai sę elama bulai gi nai dabe sagasaibao. Tama tigidali sogo augwaligo dage dali dwai sę elama, dage dwai dene mayu yaibao. 34 Tama tialima, dagego te dwai sę dabe sulama, tama dagego homu kolesaga kone mu tųą paibao, tama meba te polobo bidi pedelaibao. 35 Tama Genuai Bidigo dagego sągą dabede dwai keni hauwa pedalomainu yaibao. Tama dili keni dabe dagego tigi sese tamade emainogo ilaibao. Tama te keni olama, tama pedela sabo sunumi mu menia saibao,” wali.

36 “Tama Genuai Bidigo dagego tuni bidi king me, dage me, duga wąį dabe augwali polobadu me pisąma yai kantriba odasa paibao. Tama dage te bulude bidiyu, tama augwaligo tibo godiba dagego lotu waibao, te augwaligo nigo me masigigo nigai godiba lotu po waibao. 37 Tama te bulude dabe Genuai Bidigo dage subigila besela pomainogo yaibao. Tialima, te dwai sę dabe dage tigide pedalobo sulama, te we bidi augwali noma dwai mu saibao. Tama nosali augwaligo dage gisugu dwai menama, tama nosali augwaligo dage posobo po waibao,” Mosesgo te po wali.

38 “Dagego nai hauwa bulaibao, tiali goli manogo tula siliyu, mu menia saibao, tama tiyu dagego dwasianu bugai naga saibao. 39 Tama me dagego wain gi bulama tonaluaibao, tiali goli te muna dabego dolaibao. Tama tiyu dagego wain du selama, te wain wę me nigigobeo. 40 Tama me te oliv ni hauwa dagego tǫde holaibao. Tiali goli, te oliv du tau isąbadi, olo dali tǫba tegaibao, tama dagego oliv wel me nigigobeo. 41 Tama me dagego wai dabe elaluaiba, tiali goli augwali dage dali bugagia me bidigobeo. Te boi bidi dabego augwali sagaselama, tama augwa kantriba sela paibao. 42 Tama me te mano dabego dagego gide nai dabe me ni dabe tigidali dola silaibao,” wali.

43 “Te gasa kantridu asali te dage tomode bidibo bage, augwali genuai bomo siyu, genuai nogi siyu yaibao, tiali goli dage da, dagego bomo dali nogi dali si tulaluaibao, tama dage augwali dologode naga bidaibao. 44 Tama augwaligo mone hauwa elalubaso, dagego augwalide negeli yaibao. Tiali goli, augwaligo dage dali negeli me egobeo. Augwaligo dage tonaluaibao, tama dage te augwali dologode naga bidaibao,” wali.

45 “Te tobage dwai sę dabe me sęgę dagede pedalaibao, te boi bidi dabego dage pobeasa peyu, nogogo tuali gilama, te dage siliboba usu nigi paibao. Magi baso meni, dagego Genuai Bidi dago Godigo po wali pisąma ebaso. Tama me dagego agai dagebolo mani te bomai po tigidali wali pisąma ebaso. 46 Te dwai sę dabe tigidali elalubadi, dagego wai nosali pedalobo bagede me te sę dabe me ela pidu geaibao. Tama gasa we bidi hanigo dagede ebo sę sulama, tama augwaligo Godigo dage dali sębę ebo sueibao. 47 Genuai Bidi dago Godigo dagebolo wiegi yai nai hauwa mawai goli, dagego wiegi yai homu nagame elama, tama te naide bugagia sę yabo homu isąma ebaso da, 48 tama tibaso Genuai Bidigo boi bidi dabe tagala palama, dage dali hwįagaselama, tama dage augwalide sę yaibao. Tama dage nai sili bidaibao, tama dage wę nogonego isaibao. Tama me name ugwa dabe, me ugwa meba dabe, me gasa meba nai dabe habuge yaibao. Tama te boi bidi dabego dage agalama, dage sese dola siliboba usu naibao. 49 Te tama tilama, Godigo bidi hani me deli digibulu mu bulu badu me odasa asaibao, te dagego augwaligo po odisąma yai bidi hani me deli. Augwali dageba te kemodage me hasa ela tuainogo polo asobo tiwai yaibao. 50 Tama augwaligo bidi me hobede me egobeo, te dwasianu wai bǫų o monu dabe yai baso me, tagalao. 51 Tama augwaligo dagego kau kibu dabe, me sipsip kibu dabe, me gide nai dabe, me tigidali wit dabe, me wain, me oliv ni du wel me, augwaligo sese tula silaibao. Tama dage sese tama nasi dwai mu elama, tama dage isaibao. 52 Tama augwaligo hwįnama, tama augwaligo dagego Genuai Bidi dago Godigo mani te hanu dabe tigidali dolama silaibao. Tama te hanu bomai obo dagego te duala sainogo nigali, te hanu obo dabe degaibao,” Mosesgo te po wali.

53 “Te boi bidi dabego te hanu dabe bobegelama selama, hwįdubadi da, dage tuabo nai menia selama, tama dagego Genuai Bidi dago God agai dagebolo mani wai bǫų dabe sese dagego elama, tula silaibao. 54 Tama te sogo da, te wiegi yai nagamea pai bidi, genuai nogi elaluai bidi dabego me augwa wai bǫų elama tuaibao, tama augwaligo wai bǫų mi pedai augwa ama mabo hagela yaibao, o augwa godolo ebo we dabebolo mabo hagela yaibao, o meba te bidigo wai dabebolo me, me magobeo. 56 Tama te wiegi yai nagamea pai we dabe, dage tomode nogi elaluali we dabe me, te augwaligo mone hauwa elama, sawi yai duabo siade dualama, bidi dabego augwali tolasa biliba, te we dabe augwaligo deli te tobage sę naga yaibao. Te augwaligo te boi bidi dabego te hanu bobegelalubadi, te wai me ame nani da, teda augwaligo geme dualama, te wai bǫų elama, te wai be dali tama augwaligo geme tuaibao. Tama augwaligo augwa bidi dabebolo dage mabo hagela yaibao. Augwa godolo mu elama augwa meba wai dabebolo me magobeo,” wali. b 

58 “Te dagego Godigo tigidali po e bukude elalubo te po dabe sese bugagia wali pelama, tama dagego Genuai Bidi dago Godigo nogi bugagia ugwaba sela musiąwani da, te tama tiaibao. 59 Tama tialima, agai te haniani dwai gasi dabe dageba me, duga wąį dabeba me, te dwai gasi dabe pedelaibao. Tama te boma pai gasi dabe bobobage sogo elaluyu, me sia sogobeo. 60 Tama agai dagebolo te haniani dwai gasi dabe dagego Isip bulude suali, te gasi tiwai yaibao. Tama dage usu ma egobeo. 61 Tama me agai gasa dwai gasi dabe dage tigiba tagala palaibao, tama dage sese tama silaibao. Tiali goli, te gasi nogi te Godigo haniani bomai po dabe elalubo e bukude nogi elalubeo. 62 Dage te hǫ dabe ugwadu elalubo tiwai umabo mu pedalubadi me tagalao, dage sese tama silama, deli deli naga bidaibao. Magi baso meni, dagego Genuai Bidi dago Godigo po wali pisąma ebaso, tama tiaibao. 63 Hasia da, Godigo dage godolo mu elama, dage wiegi yai pedalama, tama dagego nai dabe hauwa elalumainogo ilai goli dao, te dage hauwa pedalama. Tama tiali goli, megi da, Genuai Bidigo dage dolama, silibo godolo mu yaibao. Tama agai dage megi te bidigi painu ebo te tǫde gudulama, sela sąwaibao,” wali.

64 “Te Genuai Bidigo dage subigila teba teba dobola palaibao, te tigidali e tǫba tedela palaibao. Tama te bulude dabe dage augwaligo masigigo me nigo nigai tibo god dabeba lotu po waibao. Polobadu dage me duga wąį dagego te tibo godiba lotu po me wai menio. 65 Tama dage wiegila bidabo madi gasa madi me gegegobeo. Tama dage duga bulu mu meni yaibao. Tama Genuai Bidigo dage homu kone hauwa sogo tųą somainogo yaibao, tama dage homu sęgę elama, tama dagego homugo dage mu tama hagayali dao homu yaibao. 66 Tigidali sogo dage dolobo wi yaibao. Te giligade me, hulide me, dage isibo deli moni homu elama, wi eyu yaibao. 67 Te tigidali nai dabe dagego subo da, dage wi dwai mu ilaibao. Tama tibaso, dagego be posobo si polo pomainogo yaibao. Tama tigidali sogo kigamu dagego te po waibao, ‘Te be polo pio eyu da, wiegi yai yaibao,’ te po waibao. Tama pio da, dagego te po waibao, ‘Te be kigamu polo eyu da, wiegi yai dao,’ po waibao. 68 Genuai Bidigo dagebolo te po wai dao, dage Isip buluba ma pabo usu egobeo po wai dao. Tiali goli, tagalao, Genuai Bidigo dage teba sipidu ma tagala palaibao. Tama te Isip bulude dagego te homu yaibao, te boi bidi dabego dage abelama, tama augwaligo sę emainu yaibao. Tiali goli, augwaligo hagela yaibao,” Mosesgo te po wai.

Copyright information for `MPS