a[Ro 10:6-8]
b[Gag 12:7; 26:3; 28:13]

Deuteronomy 30

Godiba ma aselama, bugagia bidibo kolesaga

Te Mosesgo po geninama weyu, te po wali, “Tialima, megi da eno sunumi si dagego wali peyu yabo magi ilibao. Te me deli da, te Godigo dage dali wiegi yai sę mu yabo, me da Godigo dage mu dolabo. Duga digi koneao, dage mena sunumidu dage wali painogo da. Tama nosali, te dwai nai dabe dageba pedalobode, tama dage te Genuai Bidi dago Godigo dage te tedela palali te gasa bidi dabego bulude bidiyu da, teda dagego eno dagebolo eno te ola mani te sunumi kone palao. Tialima, dage me duga wąį dabe dage homu begelama, tama Genuai Bidi wali mu peyu, tama dagego homu sese dąų olama, tama eno agai bomai po dage megi mabo te bomai po mu wali painogo ebaso da, teda Genuai Bidi dago God agai dage hobede yaibao. Tama agai dage aga digi te dobola palali te bulude dabe ma oda saibao, tama agai dage duga buluba mu ma odasa asaibao. Tama agai dagego tigidali nai dabe wiegi yai ma pedalomainogo yaibao. Te dage digibulu bulude bidali goli, Genuai Bidi dago Godigo dage ma sisinama, ma odasa asaibao. Tama dage duga wąį dabe polobadu bidali tǫde bugagia ma bidaibao. Tama Genuai Bidi dago God agai dage hauwa mu pedalomainu elama, tama nai dabe hauwa mu elalumainu yaibao, te duga polobadu bidali wąį dabe edelama elalueibao. Tama agai dage me duga wai puluba dabe dage homu kolesaga hasegelama, tama gesi noma bidi ma pedalomainu yaibao. Tama dagego agai po sese wali mu paibao. Tama tiyu, dagego duga homugo sese aga godolo mu yaibao. Tama dage te tǫde tigidali sogo mu bidaibao. Tama te tigidali dwai dolabo sę dabe po eno dagebolo wali da, te Genuai Bidigo te dwai sę dabe te boi bidi dabe dage godolo isąma yali bidi dabeba pedalomainu yaibao, me te dage dali dwai sę yali bidi dabeba te dwai sę pedalomainu yaibao. Tiali goli, dagego agai po wali ma pelama, tama agai bomai po tigidali wali me paibao, te eno dagebolo megi mabo te po. Tama Genuai Bidigo dagego tigidali sę dabe wiegi yai pedalomainu yaibao. Tama dagego wai bǫų dabe hauwa mu elama, me kau kibu dabe hauwa mu yaibao. Tama me dagego gide nai dabe hauwa mu holaibao. Tama Genuai Bidigo dagebolo nai hauwa mabo agai wiegi yai homu pemene mu yaibao, te agai dagego wąį dabe dali polobadu yali gilama. 10 Tiali goli, dagego Genuai Bidi dago God agai po wali pelama, tama e bukude elalubo bomai po me tigidali wali piąo. Dage agaba ma aselama, tama aga dagego homugo me homu kolesagago sese mu godolo mu iyąo,” Mosesgo te po wali.

11 “Te po eno dagebolo megi pusa mani po da, te po koneama wali pabo da bomai sę me egobeo. Menio. 12 Te po te ogwa dagalude me elalubeo. Tama ‘Te niwai bidi dagaluba holama, te bomai po sela dulubaso, dago te po odama, wali paibawe?’ te tama po dagego me hanalu obaso, usu egobeo. 13 Tama me ma, te bomai po te tamu wę u badu digibulu elalubeo, tama tibaso dagego me bolo hanalugobeo, ‘Dago te po odama wali pomainogo, de u badu pelama, te bomai po seselama, edaba magasogowe?’ 14 Menio. Te po da, duga pagede mu te elalubao, te duga homu tomode, me duga penanede te elalubao. Tama tialima, dage aga koneama, tama agaba haninabo usu dao, tama tigidali sogo dagego te po wali piagameo,” wali. a 

15 “Tialima suao, eno megi dage sunumi si te ola mobao, te tama tialima, dagego sunumi deli naga wali pali da, dage bidibo ula wiegi yai mu saibao, tama dage tigidali sogo bugagia mu bidaibao. Tiali goli, dagego gasa sunumidu pali da, teda dage dwai dene siyu elama, tama dage isaibao. 16 Megi dagebolo eno po walobao, te dagego God mu godolo elama, tama agai po wali pelama, tama agai godolo ebo kolesaga dabe naga yao. Tama ebaso da, dage genuai we bidi pedalama, tama tigidali sogo dage bugagia mu bidaibao. Tama Genuai Bidi dago God agai dage megi te bidigi painogo ebo bulude dage dali wiegi yai sę mu ilaibao,” Mosesgo te po wali.

17 “Tiali goli, dage tobolu gagea pelama, tama po sela sąyu elama, tama dagego gasa hanigo ili po omainogo sula tagaliyu elama, tama dage augwaligo tibo godiba kidu sugunama, lotu po wagi peyu da, 18 teda dage sese tama mu hagala silaibao. Odao. Eno dagebolo haninama te obao, te dagego po sela sąyani da, teda dagego te Jordan wę u badu sigi pelama, bidigi painogo ebo te bulude dage bobobage sogo me bidigobeo. 19 Tialima, te bugagia bidabo sunumi me, isabo sunumi me, si te elalubao. Te me sunumidu da, Godigo dage dali wiegi yai sę yaibao. Tama te me sunumidu da, dage dolabo sunumi sueibao. Tialima, megi da, dagego wali pabo sunumi sa muao. Tama eno dagalu dali tǫ dali si i olama, tama augwali sigo dagego mena sunumidu painogo sa muaniwe konemainao. Tiali goli, eno homugo dagego te bugagia bidabo sunumi wali piąo, te dage me duga wai puluba dage bidainogo tama tiao. 20 Dagego Genuai Bidi dago God godolo mu elama, tama agai po wali pelama, tama agaba mu homu tigidali sogo kęą peyu yao. Tama tilama da, dage me duga wai puluba dabe me, dage bobobage sogo mu te Genuai Bidigo dago wąį dabebolo mawaibao wali te tǫde dage bugagia mu bidaibao, te Abraham, me Aisak, me Jekopbolo mawaibao olama, po dąų walali tǫde bugagia bidaibao,” Mosesgo te po wali. b 

Copyright information for `MPS