a[Nam 20:12]
b[Nam 21:21-35]
c[Jos 1:5; Hi 13:5]
d[Bom 15: 1; 16:13-15]
e[Nam 27:23; Jos 1:6]

Deuteronomy 31

Josuago Mosesgo pesage hasegelama sali

(Dąį 31-34)

Josuago Moses hasegelali

Te Mosesgo Israel dabe tigidali dali po me weyu, te po wali, “Ena 120 kibu be me bidibao, tama ena dagego polalubo bidi me bidigobeo. Tama me ma, Genuai Bidigo enabolo te po wai dao, ‘Nage te Jordan wę nogegobeo,’ wai dao. a  Genuai Bidi dago God aga digi polasa pelama, tama agai te bulu badu bidibo bidi hani dolaibao, te agai dage tudiba togolama, polasa peyu. Tama tialima, dagego augwaligo tǫ sabo usu yaibao. Tama Josua dagego polasa pabo tobolu bidi nigaibao, te Genuai Bidigo wali gilama. Tama Genuai Bidigo te hani dolaibao, te agai te Sihon de Ok si dali si augwa sigo kantri dolali gilama tiaibao, te Amor dabego tuni bidi sigo bulu yali gilama. b  Tama Godigo dage tau selama, tama dagego augwali aiyaba elaluaibao, tama dagego augwali dali eno yao wali te sę sese tama augwali dali yao. Dage dili elama dolalua, dage noma selama, augwalide wi elamo dao. Magi baso meni, Genuai Bidi dago God dage dali bidaibao. Tama agai dage me gegeda pelama, o dage olo bidimainogo me sula tagalogobeo,” Mosesgo te po wali.

Tama nosali Mosesgo Josua i olama, asobo si da, tama tigidali we bidi gesabidide agai agabolo te po walali, “Nage dili elama dolaluyu, nage wi me elamo dao. Nage te we bidi nosaliba togolama, tama nage bolo polasa pelama, tama Genuai Bidigo dago wąį dabebolo da mawaibao wali te tǫ sigi pao. Tama selama, nago te tǫ bugulama, tama meba te Israel hani dabe deli deliba dobola mao, te augwaligo Godigo nogode sabo tǫ pedai dabe dao. Genuai Bidi nage tudiba togolama, aga bolo polasa pelama, tama nage tau saibao. Agai nage tagalama, nage dolomainogo te tagalogobeo. Tama tialima, nage noma selama, wi me elamo,” Mosesgo Josuabolo te po wai. c 

Tigidali kibu be a naga olama si pabo si da, augwaligo te bomai po nedeyu emainao

Te tama tialima, Mosesgo bomai po sese asęnama, tama agai te Livai hani pris bidi dabebolo, me te Israel dabego tobolu bidi dabebolo mani. Te Livai dabe augwaligo te Godigo kontrak asęani dąų walali po munalubo halobage tonalubo sę ebo dao. 10 Tama Mosesgo augwalibolo te po wali, “Te tigidali kibu be a naga olama si, te 7 kibu be siligi pabo sabide, te osogo bidabo bede bidibo genuai sogo da, teda dagego te bomai po tigidali te we bidibolo neda mao. Te namba 7 kibu be wabo, te kibu be da te negeli yali silibo kibu be dao. d  11 Tama te kibu be tomode dagego Israel dabebolo me te bomai po sese nedao, te augwali Genuai Bidi dago Godiba lotu po wagasobode, te Godigo lotu po wabo pesage me deli sa mubo, tede. 12 Te bidi, me we, me wai, me gasa bulu bidi dagego hanude bidalubo sese tama i olama, tama dage sese tama aselama, te po odagameo. Augwaligo odama, tama Genuai Bidi dago God wi eyu, aga dologode bidimainao, tama agai tigidali bomai po bugagia wali pomainogo tama tiao. 13 Dagego te tama tiyu da, teda duga wąį wai puluba augwaligo Godigo bomai po me odisąwai, augwaligo nosali odaibao. Tama augwaligo odama, tama augwali aga dologode tigidali sogo dagego te Jordan wę u badu sigi painogo ebo te tǫde bugagia mu bidaibao,” wali.

Genuai Bidigo Moses balia po me deli ola mani

14 Nosali Godigo Mosesbolo walali, “Tamadi tama nage isaibao. Tama tialima, Josua i olama, eno ugwa beba odasa asao, tama eno agabolo eno godolo elama agai emainogo ebo sę po ola mawaibao,” wali. Tama tialima, Moses de Josua si te sel ugwa beba pali. 15 Tama Genuai Bidi te bobobage pǫ me te sel ugwa be sunumide elalubo pǫde bidali.

16 Tama Mosesbolo Genuai Bidigo te po walali, “Pąde tama nage isaibao. Tama nosali te Israel we bidigo eno augwali dali dąų wali po togolama, ena tagalaibao, te bidi me aga we tagalama, te penani ebo weba pabo tiwai gilama. Tama tiyu augwaligo ena tudiba togolama, tama augwaligo tibo godiba lotu po waibao, te augwaligo megi sigi painogo ebo te bulude bidiyu tiaibao. 17 Te augwaligo te tama tibo sogo da, teda eno augwali sębę dwai mu yaibao. Tama tibaso, eno augwali tagalama, tama augwali tudi ola mawaibao. Tama augwali mu dolaibao, tama dwai sę dabe hauwa mu augwaliba pedelaibao. Tama augwaligo te po waibao, ‘Te God da dali bidibe yali bogo, tama te dwai sę dabe daba te pedalobo yabao,’ te po waibao. 18 Tama eno te sogo augwali tau sabo hagela mu yaibao. Magi baso meni, augwaligo dwai sę elama, augwaligo tibo godiba lotu wali pode. 19 Tama eno nagebolo balia me deli mawaibao, tama dagego asęao. Tama nago te Israel dabebolo te balia ola mao. Tama tialima, te balia pogo augwali nosali po tų ela mawaibao. 20 Eno augwali te wiegi yai buluba odasa painogo ebao. Te agai tǫ ili hauwa elalubo, te eno augwaligo wąį dabebolo po dąų walali gilama tama. Tama te bulude da, augwaligo nai hauwa mu saibao, tama augwali wiegila mu bidaibao. Tama tialima, te tama tibo sogo augwaligo ena tudiba togolaibao, tama tibo godiba lotu po waibao. Te augwaligo eno dąų walali po togwaibao. 21 Tama nosali haniani dwai sę dabe augwali tigide pedalaibao. Tama te Israel dabe augwali te dwai sogo bidibo bage augwaligo te balia po gegeda pomainogo egobeo. Te augwaligo te balia po me odubadi geaibao. Tama te balia po augwaligo augwa yali dwai kolesagade homu hogodolaibao. Eno augwali te mawaibao wali te kantriba odasa pisąbadi goli, tiali goli eno augwaligo homu kolesaga polo koneanio,” Genuai Bidigo te po wali.

22 Te sogo tama Mosesgo te balia po asęnama, Israel dabe ola mani.

23 Tama tialima, Genuai Bidigo Nungo ogwa Josuabolo te tama po walali, “Nage dili elama dolaluyu, tama nago magi naide wi me elamo dao. Nago te Israel dabe odasa, eno augwalibolo mawaibao wali te buluba pao. Tama ena da, ena digi nage dali tigidali sogo bidaibao,” wali. e 

24 Te tama tialima, Mosesgo Godigo bomai po dabe tigidali buku me delide asęna silali, tama me deli me tagalobe. 25 Agai asęna silama, tama agai po me deli Livai pris bidi dabe dali wali, te augwaligo Godigo kontrak dąų walali po munalubo halobage tonalubo bage. Te augwalibolo te po walali, 26 “Te Genuai Bidi dago God agai bomai po elalubo buku selama, tama te kontrak munalubo bokis pąde muao. Tama aga te pesagede munalumainao, tama te Godigo we bidi po tų ela mayu emainao. 27 Magi baso meni. Eno koneani, augwali tobolu gagea pelama, po sela sąbo we bidi dao. Megi ena bidibadi, augwaligo Genuai Bidigo po sela sąnama, tama agai bomai po bolobo dao. Tiali goli, ena mu isibo si da, teda tegoba, teda eno homugo te augwaligo dwai kolesaga genuai mu pedalaibao. 28 Tama tialima, te tobolu bidi dabe me te tigidali hanigo ofisa bidi dabe ena pąba sisinagasa po i wao. Eno te balia pogo po augwalibolo mawaio. Tama eno dagalu dali tǫ dali i olama, tama augwaligo eno te po dagebolo mabo sumainao. 29 Eno koneani, ena isai digi dage we bidi dwai mu pedelaibao, tama eno dagebolo mani po me wali pogobeo. Te dagego dwai kolesaga hauwa mu yaibao. Tama dagego Genuai Bidi sębę mu ilaibao, tama agai dageba dwai sę dabe mu pedalomainu yaibao,” Mosesgo te Livai pris dabebolo te po wali.

Mosesgo balia po

30 Tama tialima, Mosesgo te balia pogo page tigidali pusa mani, tama Israel dabe tigidaligo te po odali. Agai te po wali,

Copyright information for `MPS