a[Tpi 7:30-34]
b[Sai 6:2-3]
d[Ped 1:4, 8]
e[Sai 12:35-36]

Exodus 3

Godigo Moses i wai

Tama nosali me sogo Moses agai te kibu sipsip dabe, me te meme dabe te aga wąį Jetro nai dabe tonaluai, te Jetro aga da te God dali te Midian bage tomode dolalubo pris bidi dao. Tama me sogo deli sogo Mosesgo te kibu sipsip me meme dabe odasa peyu, te wa pai bulu taga peyu, te tǫ pedai me nogi Horep, te bulu du Sainai tede elalubo, teba sabolali, te Godigo bulu du dao. Tama Genuai Bidigo Ensel Mobo Bidi agaba pedelama, te sia dabo tiwai, te dwasianu ni nologo tomode sia bogoli pedelai. Tama Mosesgo sia te nide dabo suali, tiali goli te siago te ni dela dolobeo. Tama Moses aga homu hauwa eyu, te po wali, “Te gasagi yai nai mu dao. Tama magi baso mu siago te ni dolobewe? Te ena pąba pelama, te sia dabo nai sugi paibao,” wali.

Genuai Bidi te sia dabo ni tomode bidibadi, te Moses pąba asobo suali, tama Godigo i olama, te po wali, “Moses. Moses.” Te po wali. Tama Mosesgo te po wai, “Magi yaliwe?” Tama Godigo te po wai, “Nage pąba aselamo dao. Tama nago sągą nadoba dią muao. Magi baso meni, te megi nage dolalubo tǫ te eno tedali gasagi yai tǫ, tama te tǫ eno habu selai tǫ dao. Tama ena te nago wąį dabego God dao. Ena te Abraham, me Aisak, me Jekop, te bagego God dao.” Mosesgo te po odolama, aga gesabi halua sali, magi basowe, agai te God subo wi ebaso, tiwai dao.

Tama Genuai Bidigo aga dali te po wali, “Eno suali, augwaligo eno we bidi Isip bulude mu dolobao. Tama eno we bidi augwali ena i wabo sę ebao, te augwali dwai tonalubo bidigo nogode ma somainogo yai. Eno te i wabo odoyu, tama eno mu koneani, te augwali dene me te sęgę mu sabo dao. Tama ena dulai dao, tama te augwali te Isip dabego nogode ma selama, tama augwali te genuai tǫ me deli te tǫ ili hauwa elalubo, te nai bugagia dwagi yai mu holobo tǫba odasa paibao. Te tǫde megi te Kenan bidi hani me, te Hit hani me, te Amor hani me, te Peres, me Hivi, me Jebus, te tama hani augwali te tǫde megi bidibo dao. Mu tama, eno te Israel hani we bidigo gela odolama, eno suali, te Isip dabe augwaligo dwai kolesaga mu augwali dali ebo dao. 10 Tama megi eno nage te Isip tuni bidi bidibo digi tagala palama, te tuni bidigo nage sula tagalama, te nago eno we bidi Israel hani augwali te Isip bulu tagalama asomainao,” wali. a 

11 Tiali goli, Mosesgo Godibolo te po wali, “Ena magi yai bidi, tama ena te Isip tuni bidiba pobaso da, eno te Israel we bidi te Isip bulu tagalama, odasa asobo usu egowe?”

12 Tama Godigo te po wali, “Ena nage dali bidibao. Tama megi eno magi nai me deli nagebolo waselama ola mayu, tama nago kuna koneagameo, te ena digi eno nage te Israel we bidi augwalibolo tagala palobao. Te ola mabo sę e tama dao: te nago te we bidi Isip tǫ tagalama, odasa aselama, tama dagego enabolo e bulu dude digi lotu po waibao,” wali.

13 Tama Mosesgo Godibolo te po wai, “Ena te Israel we bidi augwali bidibo teba pedalobo sogo, te augwalibolo eno te tiwai po waibao, ‘Dago wąį augwaligo Godigo ena tagala palobaso, ena dage bidibo digi asai.’ Tama augwaligo enabolo hanalubaso da, ‘Te aga nogi de dawe?’ obaso da, teda eno mena nogi wabogo augwali dali wei ponogowe?” b 

14 Tama Godigo te po wali, “Ena Digi Ena Tama Bidibo Dao. Nago te Israel we bidi dali te po wao, ‘Ena Digi Bidibo,
3:14Te Hibru pogo te po wabo po “Ena Digi Bidibo,” te po wabo dogoni te nogi Yawe wabo dogoni te tiwai si pąde dao.
te Godigo nogi dao. Tama agai ena tagala palobaso, tama ena dage bidiboba asai.’ d 
15 Nago tama po te Israel we bidi dali weyu, te Yawe Genuai Bidi, aga te dagego wąį dabe augwaligo God, te Abraham, me Aisak, me Jekop, te agai nage tagala palama, tama nage augwali bidibo digi asai dao po wao.” Tama Godigo po Moses dali ma wali, “Eno nogi Genuai Bidi, te eno nogi sesemane bidada pabo sogo, tama nosali pedalobo wąį dabe augwaligo ena nogi tama nogi yaibao.”

16 “Nage pelama, te Israel tobolu bidi dabe augwali sisinama, te God po augwalibolo wao, ‘Te dagego wąįgo Genuai Bidi, Abraham, me Aisak, me Jekop, te bagego God enaba mu pedelama, dagebolo wabo po ena dali tama wai dao, “Eno suali, te Isip hani augwaligo tigidali dwai kolesaga mu dage dali ebaso, tama eno homu hauwa dage dali ebo dao. 17 Tama eno te po wali, te eno dage Isip tǫde selama, te bulu bidi dabego dwai sę mu dagebolo ebaso, tama eno dage te Kenan bagego tǫ, me te Hit hani, me te Amor me, Peres me, te Hivi, me Jebus, te hanigo tǫba eno dage odasa painogo ebao. Te dwagi yai tǫ, te ili hauwa elalubo tǫ dao.” ’ 18 Nago te tama po augwali dali weyu da, te augwaligo nago po odolama, wali paibao. Tama nago te Israel bage tobolu bidi dabe selama, tama dage te Isip tuni bidi bidibo teba pelama, agabolo te po wao, ‘Genuai Bidi Yawe aga te da Hibru bagego God dao, te aga da dali deliba sisinai dao. Tama dago nagebolo hanalu wagasali, te nago usu da obaso, te da te bidi meni yai buluba pelama, sela sogo dago Godibolo te ofa igi painogo obao, te dago Genuai Bidi dao,’ tama po wao. 19 Eno koneani, te eno bomo yai nogogo aga dali bomai sę esiąyu da, teda te Isip tuni bidigo dage tagala paliyu pao, te po hasia bolo wagobeo. Tiali goli, agai dage tagala palomainogo, eno bomo yaibao. 20 Tama tibaso, eno bidigo isiąwai bomo yai sę haniani te Isip hani augwaligo tǫde eyu, tama eno bomogo te sę augwali dali yaibao. Tama te bomo yai sę dabe elama, nosali te Isip tuni bidi agai dage pomainao, te po waibao.”

21 “Eno tama ilama, tama te Isip we bidi augwaligo dage dali dwagi yai homu yaibao, tama dagego te Isip tǫ taga soainogo ebode, te dage olo me pogobeo. Menio. 22 Dagego we tigidali te Isip we dabe augwali bidibo pąba pelama, me te Isip we dabe dagego bede bidibo, tama dagego we dabe sibigo te Isip we dabe sibi hanaluyu, tama te ugwa, me te meba gasa au ebo doado bage gol me silva tama, te nai dabe augwaligo dage mawaibao. Tama dagego te nai duga wai dabe tigide muaibao. Tama dagego te tebo kolesagade te Isip dabego doado bage tigidali siyu, selasa paibao,” Godigo Mosesbolo te po wai. e 

Copyright information for `MPS