a[Ese 36:26-28]
b[Ese 43:2-5]

Ezekiel 11

Te Israel dabe augwali yali sę pagede te augwali dolaibao

Te tudi badu nosali da, te Godigo Mobo Noma Bidigo ena ugaba sagoa selama, tama ena te sia asobo badu te Godigo be bagulali obo sunumiba odasa pali. Tama eno suali, te 25 bidi te sunumi pąde bidali. Eno augwali sulama, eno koneani, te bidi dabe bidibo tomode te bidi si te Israel augwaligo polalubo bidi bidali bidi si da. Augwali si nogi da te Jasania, te Asurgo ogwa, me te Pelatia, te Benaiago ogwa dao.

Tama Godigo te tiwai po enabolo wali, “Tǫde bidio, te bidi dabe augwaligo dwai kolesaga yabo sunumi nigabo homu ebao. Tama augwaligo te we bidi dabeba te geda muai mobo mabo po mabo dao. Augwaligo te tiwai po wabo dao, ‘Da te wiegi yai we bidi da, tialima dago te be dabe sęnama, te dena e taunde bugagia dugulalu, te wiegi yai kibu mi sene tomode elalubo tiwai yalio.’ Augwaligo te tama po wabo dao. Tialima, tǫde bidio, nago te tama po wao, augwali te wiegi yai we bidi dabe meni, tibaso te augwali dolaibao,” wali.

Genuai Bidigo Mobo Noma Bidi enaba bomonama pedelali, tama Genuai Bidigo enabolo te po manio, “Dage Israel we bidi dabe, eno te dagego mobo mabo po wabo odali. Me eno dagego te elalubo homude te dagego yabo sę tigidali koneai dao. Dagego te taunde we bidi hauwa ela muani, te augwaligo tigi dabe te sunumi tigidalide pągąna sai dao,” wali.

“Tama tibaso, ena God Genuai Bidi, eno dageba te tiwai po obao. Mu tama, te e taun te sene me deli tiwai da, tiali goli dage te wiegi yai kibu mi tiwai elalubeo. Menio. Te wiegi yai mi da, te dagego ela muai we bidi dabe tama dao. Tama dage da, te eno dage te taun bulu badu ela gudulaibao. Eno koneani, dage te boi bidi dabede, me te bainat hwąde dali wi ebao. Tialima, ena God Genuai Bidigo, eno po dolo dageba obao, eno te augwaligo dage elagasomainogo tagala palaibao,” wali. “Te eno dage te taun buluba sela pelama, tama dage te gasa tǫ kantri bidi dabego nogoba menama, te augwaligo dage dolaibao. Te tama kolesagade eno te dwai dene dagebolo mawaibao. 10 Te augwaligo dage te duga tǫ dąįde digi ela mueibao. Te tiwai ebaso, dagego koneama, ena digi ena Genuai Bidi omainu tiaibao. 11 Dage te senede elalubo wiegi yai kibu mi tiwai elalubeo. Menio. Te eno dage ela gudulama, tama dage te duga tǫ dąįde digi ela muaibao,” po wali. 12 “Eno te tama tiwai ebo dagego bugagia konemainu ebao, ena digi ena Genuai Bidi da. Dagego te yali kolesagago te hania hanilai dao, dagego ena me konebeo. Dagego eno bomai po bolama, te eno po dagego wali me pabeo. Dagego te gasa tǫ kantri dabe augwaligo bomai po dologoba pelama, te augwali dologode naga dage bidibao,” wali.

13 Eno Godigo te po pusubo sę ebadi, tama eno te polalubo bidi Pelatia isibo suali. Tialima, eno kidu sugunama, te tǫba gesabidi pǫgulama, tama eno i te tama po wali, “God Genuai Bidio, magi yaliwe? Nago homugo te Israel bidi tigidali silaiba homu eyu eba, agawe?” Eno te po hanalu wali.

Godigo bomai po dąų olama, te Israel dabe augwa tǫ kantriba ma odasa paibao wali

14 Genuai Bidigo enabolo te tiwai po wali, 15 “Tǫde bidio, te Jerusalemde bidalubo Israel dabego te nagede me, te nago we wai dabede homu koneama, te bulude kalabus bidibo gasa Israel dabe augwalide te homu eyu, augwaligo te tiwai po wali, ‘Genuai Bidigo augwali ela gudulama, tama augwali te digibulu buluba pelama, bidigi palio. Genuai Bidi augwali dali me bidibeo. Menio. Agai e tǫ dabolo mawai.’ Te Jerusalemde me bidibo bage augwaligo te tiwai po wali, 16 tialima, nago augwaliba te tiwai po walao,” walio, “‘Ena Genuai Bidigo, ena digi eno te dagego abagi dabe te gasa tǫ kantriba besela palali. Mu tama, te pęwadage sogo augwali kalabuside bidali, te enaba dolo augwaligo lotu wabo be meni yai. Tialima, ena digi ena augwali dali bidali, tialima augwaligo enaba lotu udubo usu igi dao,’ nago te po augwalibolo pusao,” wali.

17 “Tǫde bidio, nago eno po te nage dali kalabuside bidibo abagi dabe augwaliba pusao. Ena God Genuai Bidi, eno te dage tedela palama bidibo tǫ pedai kantride bidalubo te eno ma selama, te eno dage te duga tǫ kantriba ma odasa aselama, tama te tǫ kantri pedai dugaba ma mawaibao. 18 Te dage ma asobo sogo, teda dagego te tibo god tigidali sela sąbadi, te tǫde elaluali dwai kugumini yai gasa nai tigidali sela sąyagameo. 19 Tama eno gesi homu kolesaga me gesi homu dageba mawaibao. Polobadu dagego tobolu te masigi dila pai tiwai elaluali. Te elalubo homu kolesaga eno sela sąnama, te eno gesi wiegi yai homu kolesaga dageba mawaibao. Tama eyu, dagego enade te homu si ma egobeo, te duga homugo enaba kęą peyu bidaibao. 20 Tialima, dagego te eno bomai po, me eno po dali te dagego bugagia wali paibao. Tama dage eno we bidi hani dabe dolo mu pedelebaso da, teda ena dagego God bidaibao. a  21 Tiali goli, eno te dwai dene mabo sę ebo kolesaga te tibo godiba lotu olama, te dwai kugumini ebo kolesaga wali pabo we bidi augwaliba te tama sę yaibao. Ena God Genuai Bidi, eno te po wai dao,” wali.

Godigo genuai ulago te Jerusalem taga palio

22 Te tudi badu nosali, te bidi tiwai me si me si nai dabe te bola pabo gagalali, te wil dabe augwa dali palio. Te Israelgo Godigo genuai ula augwalide ugadu elaluai dao. 23 Tialima, Godigo ulago te Jerusalem taun tagalama, te bulu du elalubo badu te giliga asobo badu te bulu duba pai. b  24 Tialima, te nade ebo sę tiwai nai te Godigo Mobo Noma Bidigo ena ugaba sagoa selama, tama ena odasa, te Israel dabe kalabus bidibo pesage te bulu Babilonba ma sela asali. Tama te na silalio. 25 Tama te tigidali sę Genuai Bidigo enabolo ola mani po tigidali te eno augwaliba pusai dao, Esekielgo te po walio.

Copyright information for `MPS