a[Jol 3:4-8; Sek 9:1-2; Mt 11:21-22; Lu 10:13-14]

Ezekiel 28

Godigo te po wali, Tair bulu king dolaibao po wali

Genuai Bidigo enabolo te po wali, “Tǫde bidi, eno homugo nago Tair kingbolo ena God Genuai Bidigo eno po aga dali pusainogo ebo po pusigi pao. Eno po e dao.

Tair king bidi, nago naga nogi ugwaba siyu,
te po wali, nage god me deli dao, wali.
Tama nago bulu te god dabego bulu
yali gilama tamu ąį tomode elalubao.
Mu tama, nago te po wali,
tiali goli, nage god menio, nage olo bidi dao.
Awe, nago homugo nago wiegi yai homugo
Danelgo wiegi yai homu kolesaga edelai
da homu te ebao.
Tama nago homugo tigidali geme dualali po dabe
nago koneaiba homu te ebao.
Te nago genuai homu kolesagago
naga mone bidi pedaliyu,
me nago gol me silva hauwa mu
elaluyu, te homu ebao.
Tama nago wiegi yai bisnis sę elama,
tama nago tede mone hauwa nago salio.
Tama tibaso, nago naga te mone dabe
me te nai hauwade homu elama,
tama nago hagoma genuai mu ebao,” wali.

“Tama tialima, ena God Genuai Bidi, eno nagebolo megi e obao.

Nago hagoma eyu, nago homugo nago homu kolesaga
te god dabego homu kolesaga
tiwai dao homu te ebao.
Tama tibaso, eno te homu dene
isąbo boi bidi dabe dwai mu teba tagala palama,
tama nage dali boi hwįmainogo yaibao.
Tama augwaligo nago naga homu kolesagago sali
wiegi wiegi yai nai dabe tigidali dolagasaibao.
Awe, nago gawebo nai dabe sese augwaligo dolaibao.
Tama augwaligo nage dolama, mu tagalama,
tama nage naga bulude elama
muaibao, te tamu ąį tomode.
Tama nage aiyaba isai bidigo buluba aiyaba dulaibao.
Te augwaligo nage elainogo ebode
nago augwalibolo po weyu,
‘Te ena god me da,’ nago te po waiba homu eba, agawe?
Mu menio.
Te nago koneaibao, nage olo bidi yabo homu yaibao.
Tama nage te gasa tǫ kantridu asali
bidi dabego nogode elalubadi,
nage god menio homu yaibao.
10 Te boi bidi dabego nage dolama,
tama nage dwai olo nai meni yai bidi
tiwai isibo ąǫ yaibao.
Ena God Genuai Bidi, eno po polo wali.”
11 Tama God Genuai Bidigo enabolo po genina ma weyu, te po wali, 12 “Tǫde bidi, nago te Tair king bidide hobedai balia po olama, tama agabolo e tama po wao.

‘Tair bulu king bidi, ena God Genuai Bidigo
po nago odao.
Polobadu nage wiegi yai bidi mu bidiyu,
tama nago tigidali bidi aiyaba elaluama bidai dao.
Tama nago homu kolesaga genuai mu elama,
tama nage tonobo sawi mu yai dao.
13 Te nage te Iden gide bidai bidi tiwai
ąǫ yai dao, te Godigo wiegi yai gi.
Tama nage te wiegi yai sawi yai masigigo au yai dao,
te augwaligo te masigi daganabo
nai dabe te golgo nigai.
Te masigi dabe e dao,
rubi, me topas, me daimon, me beril,
me kanilian, me jaspa, me sapaia,
me emeral, me ganet dao.
Te nai dabe tigidali eno dodolagalali,
te nage eno te tǫde pedalobode somainogo eyu.
14 King, eno nage tonalubo ensel bidi
tiwai sa muai dao, tama nage dolaluyu,
tama naga bogo dinigalu dolaluai dao.
Tama nage eno bulu dude bidiyu,
tama nage sawi yai udula pai masigi
tomode bilai dao.
15 Te eno nage tǫde pedelemainu yali sogo da,
nago kolesaga te dwagi yai mu yali,
tama nago nai mede me geda mubeo.
Tiali goli, nago nosali dwai kolesaga elama,
tama nago eno gedude sęgę elaluali.
16 Nago bisnis sę bulu hauwaba yali.
Tama nago te we bidi dabe dali hwįnama,
tama nago bisnis sę tau somainogo yali,
tama nago sęgę sali.
Mu tama, nage tonalubo ensel bidi tiwai dao,
tiali goli nage eno gedude meda mu yai pedelai dao.
Tama eno nage sela sąnama,
tama nago eno bulu du taga soali.
Tama nage te udula pai masigi tomode ma me bidibeo.
17 Nago homugo tiali,
nago gesabidi sawi yai mu dao homu yali,
tama nago hagoma mu elama,
tama naga nogi ugwaba salio.
Nago genuai homu kolesaga elaluali,
tama nago homugo te homu kolesagago
te genuai nogi sabo dao homu yali.
Tiali, te po page delide naga tama
eno nage aiyaba te tǫba sąwai dao,
te gasa meba king dabego nage sulama,
tama augwaligo nage gisugu dwai mu
momainogo yali.’
18 ‘Tair bulu king bidi, nago te bisnis sę yali sogo,
te nago dwai kolesaga hauwa mu yalio,
tama nago te sęgęgo te lotu be dabe
dwai meda yai mu pedelalio.
Tama tibaso, eno te isi te taun tomode
pedelemainu elama, tama sese ula silali,
tama te isi sisi dulu keli hali naga te elaluali.
Tama gasa tigidali bidi hanigo suali.
19 Nage dolama, mu dolai elalubadi,
nage tǫde munu me ma bidigobeo.
Tama tigidali we bidigo
te dwai sę dabe nagede pedelali po odama,
tama augwali noma dwai mu salio.’

Nago te po te Tair king bidibolo pusao,” Genuai Bidigo enabolo te po wai.

Godigo te po wali, taun Saidon dolaibao wali

20 Genuai Bidigo enabolo te po wali, 21 “Tǫde bidi, nago te taun Saidonba ugwa tonama, tama te po wao, te aga dolaibao po wao. 22 Nago te Saidon dabebolo God Genuai Bidi eno augwalibolo yabo po pusao. Augwalibolo walao, ena God, eno augwali dali boi bidi homu elama, tama eno augwalibolo eno tedali gasagi yai kolesaga augwalibolo ola mawaibao. Tama augwaligo enabolo genuai nogi mawaibao. Tama gasa hani dabe mebago eno te Saidon dabebolo yabo te kolesaga augwaligo sulama, tama augwaligo eno bomo koneaibao. Tama te sogo naga te Saidon dabe augwaligo koneaibao, ena deli naga ena Genuai Bidi dao homu yaibao. 23 Te eno augwaliba genuai gasi dwai tagala palaibao. Tama eno tigidali badu boi bidi dabe hogodolama, tama augwali dali hwįnama, tama augwaligo we bidi hauwa ela silimainu yaibao. Tama te Saidon dabego kaneme dabe te taun sunumi dabedu kegelo soaibao. Tama te Saidon dabego bugagia mu koneama koneaibao, ena deli naga ena Genuai Bidi dao homu yaibao,” wali.

Godigo Israel dabe dali wiegi yai sę yaibao

24 “Ena Genuai Bidi, eno po genina ma weyu, te po obao. Te bidi hani dabe augwali Israel dabe pąde bidalubo bidi dabego Israel dabe dali boi bidi mu elama, tama augwali dali dwai sę mu yali, te sesane yai bonogo bidi tigide enebo tiwai yali. Tiali goli, augwaligo te kolesaga nosali ma elamo dao. Tama te sogo te Israel dabe augwaligo koneaibao, ena deli naga ena God Genuai Bidi dao homu yaibao,” wali.

25 “Ena God Genuai Bidi, eno te po obao. Te eno wiegi yai doloba pai kolesaga te Israel dabe tomode ola mobaso, tama gasa hani bidi dabego sueibao. Te sogo eno te Israel dabe augwali eno te gasa gasa buluba sela sąwani bage deli deli ma oda selama, ma odasa asaibao, tama eno augwa kantriba ma odasa asaibao. Tama augwali augwa tǫde mu tama mu bidaibao, te eno Jekopbolo mani, te tǫ dao, eno sę bidibolo. 26 Tama augwali bugagia bidiyu, augwa be dabe sę eyu, augwa wain gi buluyu yaibao. Tama eno gasa hani bidi dabebolo eno dene mawaibao, te augwaligo te Israel dabe dali dwai sę yali bage. Tama te sogo te Israel dabe augwali bugagia bidiyu, tama augwaligo e tama koneaibao, ena deli naga God augwaligo Genuai Bidi dao homu yaibao,” te po wai. a 

Copyright information for `MPS