a[Ais 13:10; Mt 24:29;
bMk 13:24-25; Lu 21:25; Ped 6:12-13; 8:12]

Ezekiel 32

Isip king dolaibao

Te hasia wabo dei, te namba 12 polua, te namba 12 kibu bede da kalabuside bidali sogo, Genuai Bidigo enabolo e tama po walali, “Tǫde bidi, nago Isip king bidide hobedai gela weyu, e tama balia po wao,

‘King, nago homugo nage te meba kantri tomode
te boma pai laion yowi da homu ebo dao.
Tiali goli, menio.
Nage te moni pukpuk me deli te węde bidiyu,
sągą subigila sąyu ebode wę dunugu
ilibo pukpuk tiwai dao.
Tama tialima, ena God Genuai Bidi
eno e tama po e obao,
te eno we bidi hani hauwa mu odasa asaibao.
Tama eno tola sabo wa nageba sąnama,
tama nage tola saibao,
tama augwaligo nage wę kemi saneba ugwaba
kegasa asaibao.
Tama nage eno tǫba ugwa sana palaibao,
awe, te pepeli diliba muaibao.
Tama eno tigidali ba dabe,
me eno tigidali bulu tǫde hasa dabe odasa aselama,
nage tumainogo yaibao.
Tama augwaligo haliga mu pągąna paibao.
Tama eno nago te tigi meba selama,
tama bulu duba sąnama,
tama nago te mi dabe me dili dabego
te odogo malu bulu me pągąna paibao.
Tama eno nago kaneme digibuluba gea palaibao.
Tama te kaneme agai tigidali ąį dabe usu elama,
tama tigidali bulu du dabe mesega sigi peyu yaibao.
Tama te odogo malu bulu dabe
te nago tigi migo pągąna mu paibao.
Te eno nage silibo sogo da,
teda eno dagalu halua selama,
tama tigidali hǫ dabego ula sula somainogo yaibao.
Tama me eno te pǫgo te giliga mesega
somainu elama,
tama te giliga ula munu ma me egobeo.
Tama te polua me ula me egobeo. a 
b 
Awe, eno tigidali dagalude ula dabe geme dualaibao.
Tama nago kantri mu hulia saibao.’
Te da God Genuai Bidi eno po dao,” wali.
“‘Te we bidi hauwago eno nage polo dolali po odama,
tama augwali wi dwai mu yaibao.
Tama te po da, te kantri dabe nago
susiąma yali te bulu dabeba usu nigi paibao.
10 Te nage eno bainat hwągo dolobo sogo,
te king dabe, me te tigidali kantri
we bidi dabego sulama,
tama augwali wi dwai mu selama, didibili elama,
tama augwali noma mu saibao.
Awe, te sogo tama te king dabego te homu yaibao,
tiyu Godigo da dali te tiwai sę da dali
idali homu yaibao.’”
11 “Te po wao, ‘Isip king, ena God Genuai Bidi,
eno te tama po wali dao.
Te Babilon kingo nage dali hwį yagasaibao.
12 Te eno te dwai kantrigo
te homu dene isiąbo ami bidi dabe
dwai mugo nago we bidi dabe
sese ela silagasomainu yaibao.
Tama augwaligo dage Isip dabego
wiegi yai homu gana pabo
te nai dabe tigidali mu dolagasaibao.
13 Tama eno nago tigidali kau kibu dabe
augwali tigidali wę tubo pesagede ela silaibao.
Tama te bidi me kau kibu te ąįde biliyu,
te ąį dunugu ilabo ma meni yaibao.
14 Tama tialima, eno te tigidali ąį dabe
wiegi yai elaluyu,
tama bugagia soayu ilaibao.
Te God Genuai Bidi eno po dao.
15 Te eno nago we bidi ela silama,
tama nago kantride tigidali nai dabe
sela sąna silai madi da,
teda te kantri te olo tǫ mu pedalaibao,
tama da, dage Isip dabego bugagia koneaibao,
ena deli naga ena Genuai Bidi dao homu yaibao.’
Te tama balia po pusao,” wali.
16 “Tama te gasa kantri we sibigo augwaligo te hobedai balia po waibao, augwaligo te dage Isip dabe homu dene eyu, gela wabode te balia po waibao. Ena God Genuai Bidi eno po polo wali dao,” te po wali.

Te isai bidigo bulude bidibo we bidi dabe

17 Te da kalabus te Babilon bulude bidibadi, kibu be namba 12 wabo sogo, te namba 15 deide, te namba 12 poluade, te kibu bede God Genuai Bidigo enabolo e tama po walali. 18 “Tǫde bidi, nago hobedai gela te genuai Isip we bidi hanide wao. Tama nago augwali te meba gasa bomai kantri we bidi dabe bidibo pesageba, te isai bidigo buluba talua sigi pomainu nago tagala palao. 19 Te Isip dabebolo e tama po walao. ‘Dagego homugo dagego ugwaba ela holama, tama dagego gasa we bidi aiyaba elaluai dao homu eba, agawe? Mu menio. Polo tama dage te gasa hani bidi dabe, te dwai kolesaga ebo we bidi hanigo bidi dabe bidalubo isai bidigo buluba bidigi piąo, te wiegi yai kolesaga wali pisąbo bidi hani dali bidigi piąo,’ te po te Isip dabebolo wao,” te po wali.

20 “Tǫde bidio, bainat hwą te Isip tǫde ami bidi dabe polo elabo dola muai elalubao. Augwali isimainu sula tagalama, tama augwali te gasa hani meba te boide isali bage dali bidigi pomainu yao. 21 Te isai bidi dabego bulude da, te boi hwįbode genuai nogi yai bidi dabego te Isip dabe, me augwali sali bidi dabe subode augwali wiegi yai homu yaibao. Augwali te buluba aiyaba dulama, tama augwaligo te Isip dabeba hae weyu, e tama po waibao, ‘Te wiegi yai kolesaga wali pisąma ebo hanigo bidi dabe, te augwali e buluba dulama, tama augwali e bulude te bidibao. Te boi bidi dabego augwali elama, isilai dao,’ te gų pagede bidibo bagego augwalide te po waibao,” wali.

22 “Kantri Asiria aga ami bidi dabego gų page dali te bulude te elalubao. Te boi bidi dabego augwali boide ela silai dao. 23 Tama augwaligo gų page te bulu aiya badu mu elalubao. Tama Asiria kantri aga gų page te tomode, te Asiria dabe augwali isisąma ebadi da, augwaligo hauwa we bidi wi mu emainu ilai dao,” wali.

24 “Tama kantri Elam me te bulude naga te elalubao, me te ami bidi dabe te boide isali bidi dabego pesage badu te elalubao. Tama te Elam kantri ami bidi dabego gų pagego te kantri Elam bagua sai elalubao. Te boi bidi dabego te ami bidi dabe boide elai dao. Te Elam dabego wiegi yai kolesaga wali me pai menio. Tama me ma, augwali isisąma ebadi da, augwaligo we bidi hauwa wi emainu ilai dao. Tiali goli, augwali megi da, isai bidi dabego buluba bidigi pali. Tama tibaso, augwali hale dwai mu ebao,” wali.

26 “Te kantri Mesek me kantri Tubal si, me augwa ami bidi dabe dali, te buluba naga bidigi pali. Tama te kantri sigo gų page te ami bidi dabego gų page tomode elalubao. Te boi bidi dabego augwali ela silai dao. Te kantri Mesek me Tubal sigo te wiegi yai kolesaga me yai menio. Tama me ma, augwali isisąma isąbadi, augwaligo kantri hauwa wi emainu ilai dao. 27 Te bidi dabego te ami bidi dabe augwali te dwai bidi dabe pubalobo tiwai tama pubalai dao. Augwaligo te polobadu bidali genuai nogi yai ami bidi dabe pubalobo tiwai kolesagago pubulai menio. Augwaligo te nogi yai polobadu bidali bage pubaluyu, augwaligo augwa bainat augwa tobolu dologode muyu yai dao. Te Mesek me Tubal dabe augwali augwa dagede augwali isalio. Magi baso meni. Te augwali bidibadi, augwaligo te we bidi hauwa wi mu iliyu yai dao,” wali.

28 “Tama kantri Isip me dolama, tama aga me te boi bidi dabego elali bidi dabe tomoba bidigi paibao. Te bidi dabe augwali te dwagi yai kolesaga isąwai bidi hanigo bidi dabe dao,” wali.

29 “Tama kantri Idom me te isai bidigo bulude te bidibao. Aga te aga king dabe, me augwa tobolu bidi dabe dali te bidibao. Polobadu te Idom dabe augwali bomai ami bidi dabe mu bidai dao. Tiali goli, megi da, augwali isilama, tama augwali te hwįbode boi bidi dabego ela muai bidi dabe dali teba bidigi paibao. Te bidi dabe augwali te wiegi yai kolesaga wali pisąma yai bidi hanigo bidi dabe dao,” wali.

30 “Tama u not badu king dabe me te bulude te bidibao. Tama me te Saidon dabe me augwali dali te bidibao. Polobadu augwali bomai bidi hani bidiyu, augwaligo bidi hani hauwa wi ilai dao. Tiali goli, megi da, augwali polo isila pelama, augwali hale dwai mu ebao. Magi baso meni. Augwali te buluba bidi meba dali bidigi pali, te boi bidi dabego boide elai bidi dabe dali bidigi pali. Te bidi dabe augwali te wiegi yai kolesaga wali pisąma yai bidi hani bidi dabe dao. Augwaligo me te isai bidi buluba aiyaba dulali bidi dabego sali hale tiwai naga salio,” wali.

31 “Te Isip king bidi aga ami bidi dabe dali, augwali te buluba dulubo sogo da, teda agai me te meba hani te hasia bidali bage bidibo suaibao. Tama agai homu dwasianu wiegi yai elama, tama aga hale genuai ganama egobeo, te aga ami dabe dali, te boi bidi dabego augwali elai bidi dabe dao. Te da God Genuai Bidi eno po dao. 32 Ena digi te Isip king bidi aga ami dali augwali hodolama, tama augwaligo we bidi hauwa wi dwai mu emainu ilai dao. Tiali goli, megi da, boi bidi dabego Isip dabe augwali boide elama, tama augwali te isai bidi dabego buluba bidigi paibao. Tama augwali te boi bidi dabego boide elai bidi dabe dali isai bidigo buluba bidigi paibao. Te bidi dabe augwali te wiegi yai kolesaga wali pisąbo bidi hanigo bidi dabe dao. Ena God Genuai Bidi eno po polo wali dao.” Te po wali.

Copyright information for `MPS