a[Nam 27:17; 2 Sto 18: 16; Mt 9:36; Mk 6:34]
b[Ped 7:17]
c[Ese 37:24]

Ezekiel 34

Godigo Israel dabego tobolu bidi dabe po tų yali

Genuai Bidigo enabolo e tama po walali, “Tǫde bidio, nago te Israel dabe tobolu bidi dabe po tų ela mayu, nago e tama po wao, ‘Dage Israel dabego tobolu bidi dabeo, odiąo. Ena God Genuai Bidi, eno po dage dali elalubao. Dage dolaibao. Te Israel dabe augwali da, te sipsip kibu dabe tiwai dao, tama dage da, te sipsip tonalubo sę elalubo bidi dabe tiwai dao. Tiali goli, dagego duga naga ma tonaluyu ebo dao, tama dagego te sipsip dabe tonalubo menio. Dagego te sipsip ame pę tuyu, te augwaligo sipsip kibu nisigo nigai gudubo ugwa gudubo dao, tama dagego wiegi yai tumona pai sipsip kibu elama, te ili dali mi dali tubo dao. Tiali goli, dagego te sipsip kibu tonalubo menio. Dagego te bomo meni yai sipsip dabe tau sabo menio. Tama me dagego te gasi yai sipsip dabe usu ilibo menio, me dagego te tigi selai sipsip kibu dabe keni dagego sįsįbo menio. Tama me dagego te hagawai sipsip gegegi pelama, tama dagego augwali ma oda sabo menio. Te dagego bomogo da, dagego augwali dali selebo sę eyu, tama sesanobo bidigo ebo kolesaga tiwai ebo dao. Te sipsip dabe augwali tonalubo bidi meniama, augwali augwa digi subigila bilibo tiwai ebo dao. Tama te bulu hasa dabego augwali elama tubo dao. a  Eno sipsip kibu dabe augwali te bulu du dabeba wi pobao, tama augwali tigidali tǫba tigidali polo pepelawalio. Tama augwali gegabo bidi meni yanio. Mu menio.’ Te po augwalibolo pusao,” Genuai Bidigo enabolo te po wai.

“Te po me pusao, ‘Tialima dage te tonalubo bidi dabe, dagego Genuai Bidi eno po odao. Ena God Genuai Bidi, eno tigidali sogo bidibo dao, tama eno po mu tama e obao, eno sipsip kibu dabe augwali bugagia tonaluabo bidi menio. Tama tibaso, te bulu hasa dabego te sipsip kibu dabe ela wialama, augwali tuali dao. Tama te eno sipsip kibu tonalumainu sa muani bidi dabe augwaligo te hagawali sipsip dabe gegebeo. Augwaligo augwa naga ma tonalubo sę eyu, tama augwali te sipsip dabe tonalubeo. Tama tibaso, dage tonalubo bidi dabe, dagego eno po odiąo. 10 Ena God Genuai Bidi, eno po te obao, eno dage dali boi bidi te ebao, tama eno dagede te po tų yaibao. Tama ena sipsip kibu dabe dagego nogode ma dobola selama, tama dage augwali tonalubo bidi me bidigobeo. Eno dage tonalubo bidi dabego duga digi duga ma tonalubo kolesaga silaibao. Te eno ena sipsip kibu dabe ma selama, tama dagego tuabo sipsip kibu meni yaibao,’ te po pusao,” Genuai Bidigo te po wali.

Genuai Bidi aga digi aga te wiegi yai sipsip kibu tonalubo bidi dao

11 “‘Ena God Genuai Bidi, eno te po te obao, te ena digi ena sipsip dabe gegelama, tama augwali ma oda selama, tama ena digi augwali bugagia tonaluaibao. 12 Te eno te sipsip tonalubo bidigo te sipsip kibu tonalubo tiwai elama, tama eno te sipsip dabe subigila pali dabe gegaibao. Te eno sipsip kibu dabe augwali te genuai pǫ elama, hulia sali sogo augwali subigila tedela pai dao. Tiali goli, ena pelama, tama eno augwali pali pesageba tigidali gegegi paibao. 13 Te eno augwali gasa kantriba ma oda sigi pelama, tama augwali te kantri Israelba ma odasa asaibao, te augwa tǫ mu dao. Tama augwali tigidali sogo bulu du dabede bidiyu, me wę pąde bidiyu yaibao. 14 Tama augwali Israel dabego bulu du dabede bidiyu, te wiegi yai nosai dabe tuyu bidaibao. 15 Tama ena digi te ena sipsip tonalubo bidi bidaibao, tama eno augwali toma tuabo bulu wiegi yai madi odasa paibao. Te da God Genuai Bidi eno po dao. 16 Tialima, sipsip kibu meba hagabaso da, teda eno augwali gegegi pelama, tama eno augwali ma oda saibao. Ma, te sipsip dabe meba subigila pepelawai baso da, teda eno augwali gegegi oda sigi paibao. Tama meba dolama, keni elalubaso da, teda eno augwaligo keni sisaibao. Tama meba augwali gasi elalubaso da, te eno augwaligo gasi usu ma ilaibao. Tiali goli, eno te tumona pai boma pai sipsip dabe dolaibao. Magi baso meni, eno sipsip dabe tonalubo doloba pai kolesaga naga ebo dao,’ eno te po te tobolu bidi dabebolo obao,” wali.

17 “‘Tialima megi dage eno sipsip hani, ena God Genuai Bidi, eno dagebolo e tama po e obao, eno dage deli deligo kolesaga osola suyu, tama dagalaibao, te dage meba te omai sipsip tiwai dao, meba te meme tiwai dao. 18 Dage mebago wiegi yai nosai hauwa tulama, tama dagego tabi pągąna pabo dao. Tama dagego te meba elalubo nosai dabe subigila agalama, tagalobo dao. Tama me dagego wiegi yai ąį subaso da, dagego tuyu ebo dao, tama nosali dage te ąįde subigila bilama, tama te wę dunugu ilainu ebo dao. 19 Tama eno meba sipsip dabego dagego te agayu yali nosai, me te dunugu iliyu yali ąį tuyu ebo dao. Dagego te kolesaga dolo menio.’ Te po pusao,” God Genuai Bidigo te po wai.

20 “‘Tama dagego ebo kolesaga dolo meni baso, God Genuai Bidi eno te po obao, te ena digi dagego tumona pai me boma pai sipsip, me bomo meni yai sipsip dabego kolesaga dagala sueibao. 21 Dage bomai sipsip dabego te bomo meni yai sipsip dabe gąųgo elama, buluba sela sąbo dao. Me dagego duga tigigo augwali pogolobo peyu, tama augwali bogoba pomainu ilibo dao. Tama dagego augwali eno sipsip hanide sela sąwai dao. 22 Tiali goli, eno ena te sipsip hani dabe ma oda selama, tama eno augwaliba te dwai nai dabe augwaliba ma asomainu sula tagalogobeo. Tama eno ena sipsip dabego kolesaga osola sulama, tama wiegi yai sipsip dabe meba muyu, me dwai sipsip dabe meba muyu yaibao. 23 Tama eno ena sę bidi Devitgo hanide bidi me deli sa munama, tama aga eno sipsip dabe tonaluabo bidi nigilama, tama agai eno sipsip dabe augwali bugagia tonalumainu yaibao. b  24 Tama ena Genuai Bidi da, augwaligo God bidaibao, tama te Devitgo hani bidi te augwaligo king bidaibao. Te da God Genuai Bidi eno po dao. c  25 Tama eno augwali dali deli homu eyu, augwali dali bidabo po dąų walaibao, te augwali bugagia bidimainu. Tama eno te sipsip dabe elebo te bulu hasa dabe tigidali badu sela sąnama, tama augwali te bulude munu me ma bidigobeo. Tama tibaso, te sipsip dabego te wa pai tǫ dali, te ni sili elalubo bulu dali si te sipsip dabe bidabo bulu wiegi yai tiwai elaluaibao,’ eno te po obao” wali.

26 “‘Tama eno te bulude wiegi yai sę iliyu, me eno bulu du bagualubo tǫ wiegi yai ilaibao. Tama tulubage side da, eno te tǫba tulubage hauwa te tǫba tulumainu yaibao, tama te tulubagego te tǫ wiegi yai mu pedelemainu ilaibao. 27 Tama te ni dabe te du walobo ni dabe augwaligo du dabe hauwa mu walaibao. Tama nai dabe hauwa gide holaibao. Tama eno ena we bidi te boi bidi dabego nogode ma dobola saibao, te boi bidi dabego augwali dąų olama, augwali kalabus ilali pesagede ma oda saibao, tama eno augwali ma odasa asaibao. Tama augwali augwa tǫde bugagia mu bidaibao. Tama augwaligo bugagia mu koneaibao, ena deli naga ena Genuai Bidi te yabao homu yaibao. 28 Tama te gasa kantri haiden bidi dabego augwali dali dwai sę munu me ma egobeo. Tama te bulu hasa dabego augwali munu me ma ela tugobeo. Te we bidi augwali bugagia bidibadi, te gasa we bidigo augwali wi me iligobeo, te meni yaibao. 29 Tama eno augwaligo tǫ ili hauwa emainu ilama, tama nai dabe hauwa tede holomainu ilaibao. Tama augwaligo kantri nai habuge me egobeo. Tama te gasa meba kantri we bidigo koneaibao, te kantride nai hauwa elalubao olama, tama augwaligo te posobo po me wagobeo. 30 Tama te Israel dabe augwaligo e tama bugagia koneaibao, ena God Genuai Bidi, ena augwali dali bidiyu, tama augwali eno we bidi hani bidaibao. Te da God Genuai Bidi eno po dao. 31 Dage eno we bidi, dage eno sipsip kibu tiwai dao, tama dage ena tǫde bidiyu, tama eno dagebolo nai mabo dao. Tama ena dagego God bidibao, Genuai Bidi eno po polo wali.’ Te po augwalibolo pusao,” God Genuai Bidigo te po wali.

Copyright information for `MPS