a[Tpi 7:13]
b[Tpi 7:14]

Genesis 45

Josepgo aga ama dede dali aga nogi po pusali

Te Josepgo aga homu dene ebo te aga sę bidi dabe gedude te ma pania sabo te usu yabo ąǫ isąbaso, tialima agai te i bomo elama wali, “Dage tigidali bidi dabe buluba bolo pebelayao.” Tama agaduba deli naga te aga ama dede dali bidali. Tama agai augwalibolo wali, “Ena da, ena te duga ama Josep, te ena tama dao,” wai. a  Tama Josepgo gela genuai mu wali, tama Isip dabe odali, tama te tebo po te gavman tuni bidigo beba pedelali. Josepgo aga ama dedebolo te tiwai po wali, “Ena Josep dao. Eno aya te bidibowe, ma isai dawe?” Tiali goli, aga ama dede agade wi mu elama, tama didibili eyu, tama augwaligo agai po wei ponabo ąǫ isiąwai. Nosali Josepgo po ma olama, “Dage ena pąba asiąo,” wali. Augwali te aga pąba pobaso, tama agai te po wali, “Ena Josep, ena te dagego ama dao. Polobadu dagego ena te Isip dabe dali tagala palai dao. Tiali goli, megi dage homu sęgę me isiąyu, tama dagego duga digi dwai homu te polobadu dagego ena dali dwai kolesaga yalide, te dwai homu me igio. Menio. Godigo digi eno te dage me isidali weyu, te tau somainu te ena polasa tagala palali. Te megi e bulude nasi elalubadi, te kibu be si yalio. Tiali goli, te bidi dabego gide nai sela tusiąbadi, te nai sili bidabo kibu be te a naga me elalubao. Tiali goli, Godigo te ena polasa tagala palali, te dage me isidali olama tama tiali. Tama Godigo bomonama, tama dage tau sobaso, dage hauwa te bidibo ula dali me bidaibao. Tama dagego digi enade mone siyu, tama ena tagala palobaso, te ena e buluba soabeo. Menio! Godigo digi ena tagala palobaso, tama ena soali. Tama agai ena te Ferogo aya tiwai ilali. Eno agai bede me bulubadu hani tigidali tonalu, tama ena te Isip tigidali pedai badu tolalubo tobolu bidi bidibo dao,” Josepgo te po wai.

“Megi da, dage te dena aya bidiboba pelama, tama agabolo wagi piąo, ‘Te e po te naga ogwa Josepgo po da, Godigo ena te Isip pedai tigidali badu tobolu bidi nigilama bidibao. Nago me tonalugio. Nage polo asao. 10 Te nage ena bidibo pąde te tǫ Gosen pąde bidagameo. Nage me, naga ogomani dali, tama naga ogwa dabego wai puluba me, dage te tǫde te duga sipsip me, meme dabe me, bulmakau dabe me, duga doado bage tigidali dali, tede bidagameo. 11 Te nage te tǫ Gosenba bidagasobaso da, teda eno nage tonaluaibao. Te nasi yabo kibu be te a naga me elalubao, tama eno homugo nage, me nago we wai puluba, me kibu dabe dali, te nasigo dolidali homu eno hagela ebao.’ Ayabolo te po wao,” wali. b 

12 “Megi dage tigidaligo me, te eno ama Benjamingo me, dagego ena sulama, konea pali. Te ena Josep tama dao, eno te po megi dage dali obao. 13 Te eno ayabolo weyu, te ena genuai nogi megi te Isip tǫde genuai elalubo po obadi, tama agabolo me te tigidali nai dagego sula silali po wao. Tialima, dage polo pelama, tama aga odasa eba asao,” Josepgo te po wali.

14 Tama Josepgo aga ama Benjamin pagea selama, tama gela wali. Benjamingo te aga ama bomonama pagea selama, tama gela wali. 15 Tama Josepgo aga ama solo tigidali nono neyu, tama gela dali wai. Tama nosali augwaligo aga dali po miani.

16 Te gavman tuni bidi Ferogo beba te tiwai po sabalu, te Josep aga ama dede sabolali po wali. Tama Ferogo me, te sę ebo ofisa bidi dabe dali, augwaligo te pode wiegi yai homu pemene mu yali. 17 Ferogo te tiwai po Josepbolo wali, “Nago naga ama dedebolo olama, te augwaligo augwa donki dabe sisi elama, tama augwali te Kenanba ma pao,” wali. 18 “Te augwaligo augwa aya, me augwa we wai puluba oda sigi pelama, tama augwali ena pageba ma asiąo. Te ena Ferogo augwalibolo te Isipde wiegi yai tǫ me deli mawaibao. Tama augwali te bulu nai te wiegi yai mu sela tueibao. 19 Nago augwalibolo te Isipde te karis meba dali selama, te augwaligo augwa we wai puluba dali sela asomainu te po wao. Te augwaligo augwa aya me eba odasa asao po wao. 20 Te po augwaliba weyu, augwaligo te Kenan tǫde taga soabo naide homu godolo me elamuo. Te eno augwalibolo te Isip bulude te wiegi yai tǫ pedai me deli mawaibao,” te tuni bidi Ferogo Josepbolo te po wai.

21 Te Jekopgo ogwa dabego te Ferogo augwaliba wali po tiwai gilama yali. Tama Josepgo te kibu hosgo kegabo karis meba augwaliba mani, te meba nai augwali te sunumidu peyu tuabo nai dali mani, te Ferogo wali gilama tiali. 22 Tama agai ama tigidali deli delibolo te gesi gudubo ugwa mena mena pali. Tiali goli, te Benjaminbolo agai te gudubo ugwa a naga badi, te mone 300 silva mone mobadi yali. 23 Tama Josepgo te Isipde ebo wiegi yai doado bage hauwa te nogo si donkiba munama, tama aga ayabolo tolali. Tama agai gasa nogo si so donki dali, te wit me bret badi, tama te haniani nai te aga aya sunumidu asobadi te tau selama tųdu asabo nai me tolali. 24 Josepgo aga ama dede augwali tagala paliyu, augwalibolo te tiwai po wali, “Dage peyu, tama dagego duga hasi konila po olamuo,” wali.

25 Augwaligo te Isip tǫ kantri tagalama, te augwa aya Jekop bidibo madi te Kenanba sabolali. 26 Augwaligo te po wali, “Josep te isibe yalio. Menio. Aga bidali, tama megi agai te Isip tǫ pedai tigidali tonalubao,” wali. Jekop te midigi dwai mu selama, tama agai te augwaligo wabo poba te homu dąų me wabeo. 27 Tialima, augwaligo te Josepgo augwalibolo wali po tigidali agabolo wali. Tama Jekopgo suali, te Josepgo aga te Isip odasa asomainu tolali karis dabe. Tama aga wiegi yai homu pemene mu yai. 28 Tialima, Jekopgo te po wali, “Mu tama dao! Megi eno koneani, eno ogwa Josep te bidibo ula elalubao! Eno aga sugi paibao. Tama nosali ena isimainu yaibao.” Te po wai.

Copyright information for `MPS