a[Hi 10: 37]
b[Ro 1:17; Ga 3:11; Hi 10:38]
c[Ais 11:9]

Habakkuk 2

Genuai Bidigo Habakukgo po wei ponanio

Eno Genuai Bidiba te eno homude elalubo po walama, tama agai po enaba wei mabo tonalubao, te eno agai po wei ma ponainogo ebao. Eno aga tonalubo, te ami dabe te tauaba holama, te boi bidi dabe asobo tonalubo tiwai yaibao. Tialima, Genuai Bidigo enabolo te tama po wali, “Eno nagebolo te po mobao, te nąde wabo tiwai po mawaibao. Tama nago te po te masigi pedai me delide bugagia asęnama, tama niwai bidigo nedainogo te agai bugagia sulama, nedemainao. Te sę dabe pedelabo sogo, te menu gana elalubao. Tama tibaso, nago te po asęnama, munalumainao. Tiali goli, te sesabi gana bidisiąbadi, te pąde sogo digi tama, te eno nagebolo ola mawainogo ebo sę da, te pedelaibao. Nago homugo te sę polo pedalugobe da homu yaibao, tiali goli nago dwasianu sogo tonaluama gana te sę pedelaibao, te mani bodolu te geda mugobeo. a  Te nago asęabo po e tama dao, ‘Te dwai sę yali bidi dabego hagoma eyu, tama augwaligo doloba pai kolesaga me ebeo. Tialima, te Godigo kolesaga wali mu pabo bidi dabe, augwali da te doloba pai bidi dabe yai baso, tama augwali te augwa bidabo ula dali bidaibao,’ te po asęao,” Genuai Bidigo enabolo te po wei ponai dao. b 

Te dwai kolesaga ebo bidi dabe augwali dolaibao

Tama ena Habakuk eno e po obao, te dwai sę ebo bidi dabe augwali te bomai ąį tulama, te gęǫ page dolama mu eyu, tama augwaligo dwai sę mu gasa bidi dabebolo ebo dao. Te doado bage hauwa sabo homu godolo ebo bidi dabe, augwali te hagoma ebo bidi dabe weyu, augwali bugagia me bidigobeo. Augwaligo te doado bage hauwa sabo homu ebao, te isibo sogogo te we bidi hauwa sabo tiwai ebao. Tama augwaligo te bulu hauwa tǫ pedai kantri dabe dali boi hwįnama, te augwali aiyaba elaluama, te augwaligo bomo dologode bidimainu ebo dao. Tialima, te tǫ pedai kantri bulu we bidi augwaligo te augwali tonalubo Babilon bidi dabeba posobo po waibao. Te augwaligo te tiwai po augwaliba waibao, “Dage te gasa hani bidi dabego doado bage anoma elama sabo bidi dabe dao, te dage dolaibao. Nisu sogo te bidi dabego dagego nai negeli elalubo wei ponomainu selibo sę ebo kolesaga tagalaibawe?” te po waibao. Deli sogo polo tama te gasa hani dabe aiyaba elalubo bidi dabe, te dugade digi genuai negeli elalueibao, tama gasa hani bidi dabe dageba aselayu, tama dagebolo te po weyu, te negeli elalubo polo tama wei ponao po waibao, tama dage wi eyu, tigi didibili yaibao. Awe, te boi bidi dabe aselama, bomonama, te dagego doado bage tigidali kegelama, tama sela paibao. Dagego te tǫ kantri hauwa we bidi dabego doado bage kegelama sali. Tama dagego te we bidi hauwa ela munama, tama augwaligo taun dabe me dolali. Tiali goli, dagego bidi hani me badu gedelali, tama nosali augwali hogodalu, tama dagego augwali gasa hani bidi dabeba yali kolesaga tiwai dageba wei ponaibao.

Dage te bomonama eyu, te gasa hani dabego nai hauwa sali bidi dabe, dage dolaibao. Magi baso meni. Dagego te doado bage duga hani dabeba digi mawai. Tama dagego bomai be dabe sęnama, te duga doado bage bugagia obo tomoba bagua selama, tama dagego homugo te dagego te tiali kolesaga yaligo te dolabo sęgo dage ela soaibao homu yai dao. 10 Tiali goli, te duga dwai kolesagago digi te duga hani dabego nogi aiyaba elaluali dao. Dagego te bulu tǫ kantri hauwa ela tuali tiwai elama dolali, tama duga yali dwai sęgo te duga ma dolaibao. 11 Tama dagego te duga be dabe be paiyai masigi dabe augwaligo me te i weyu, te dage kisiliyu, po tų ąǫ ilaibao. Te duga be walawalago me te tobage po tiwai naga wei ponobo po waibao, dagebolo.

12 Dage te we bidi hauwa ela muani bidi dabe, dagego te augwaligo sę dene mu ilaligo te duga taun bomai taun dolalumai da homu yali, te dage me dolaibao. Dagego te duga taun dąų walabo homu elama, tama dagego dwai kolesaga haniani yai dao. 13 Dagego te tǫ pedai kantri bulu bidi dabe aiyaba elaluama, te we bidi dabe kalabus elama, tama augwaligo dagego nai doado bage dabe nigibo sę dene mu yali. Tiali goli, isigo te nai tigidali dela silibaso, tama te yali sę olodali tama ela tagalaibao. Te Tigidali Bomo Elalubo Genuai Bidigo te sę pedalomainu ilaibao. Te po wai dao. 14 Tama tigidali we bidigo me, tigidali tǫde nai sibigo me, te Genuai Bidigo genuai nogi dali bomo dali si konemainogo yalio. Te konebo kolesaga te tigidali tǫ pedai habu mu usu nigi paibao, te tamu ąį bo deyu, te dąį eboba usu nugulubo tiwai gilama mu yaibao. c 

15 Dage gasa bidi hani dabeba wado po genuagia mu po wali bidi dabe, te dage dolaibao. Dagego haliga sębę ebo te wain ąį kapde tabila tubo tiwai eyu, tama dagego te bidi dabego te abagi dabeba wain ąį hauwa menama, te augwali gęǫ page ilama, te augwa ugwa dabe pepeda sąnama, te augwali ugwa tigi olo bidiyu, te augwali hale dwai mu somainu ilibo tiwai sę ebao. Dagego te aiyaba elaluali bidi hani dabe augwali hale dwai mu ilalio. 16 Te tama tiwai gilama, te Genuai Bidigo dagego genuai nogi elaluali aiyaba elaluama, te dage hale dwai mu yaibao. Te agai digi dagebolo dwai dene mu mabo sę elama, te agai duga digi te wain ąį hauwa mu tumainogo ebo tiwai elama, te dage gęǫ page dwai mu yaibao. Te dage tigi habu olo bidibo te bidi dabego sulama, tama dagego genuai nogi elaluali aiyaba tula palama, tama dage hale dwai umagi mu yaibao. 17 Dagego te Lebanon bulu dulu ni subigila gela gela tagalabaso, tama megi da Godigo te tiwai deli kolesaga dageba yaibao. Te bulu uni hasa dabego te bulu hasa sibi hauwa elebo tiwai dagego tama yali dao, tialima megi da, te duga digi te dolaibao. Te tama sę pedelaibao, magi baso meni, dagego te haniani tǫde bidali we bidi dabe hauwa mu elama, munama, te augwaligo taun dabe dolai dao.

18 Dage bidi dabego te ni dage dabeba me, te masigi dabe me, te tiwai po waliyu, “Nage pila muani tagalama, hodaluao,” wabo. Dage dolaibao. Dagego homugo te nai hodaluama, te dagebolo magi me deli ola mawaiba homu eba, agawe? Tega, dage, te tibo god dabego dage magi ila tau saibawe? Augwaligo usu me egobeo. Tibo god nigibo sę da, te gol me, te ni dagego me selama, te bidigo digi nigibao. Tama tiyu, te nai dabego dage dali po me deli me wagobeo. Agai dage tibo po naga ola mawaibao, tama tiyu te dage dolaibao. Bidigo digi te tibo god nigo dulama nigali, tama agai homugo te naigo aga tau sabo usu yaiba homu yali. Tiali goli, agai usu munu me egobeo. Te tibo godigo mobo meni yai nai naga dao, tama po me wagobeo. Te dagego silvago me golgo bugagia mu au ilali goli, te tagalao. Agai magi sę me egobeo. 20 Tiali goli, Genuai Bidigo te tiwai egobeo. Aga te aga be tomode bidibao, tama dage tigidali tǫde we bidi, dage aga pąba aselama, te dage pedauwali pania selama, bidao.

Copyright information for `MPS