b[1 Ko 15:32]
c[Ped 3:7]

Isaiah 22

Genuai Bidigo Jerusalem we bidi dabe dali wado po wali

Genuai Bidigo te Na Yabo Odogo Bulu tede
na dabe pedalabo po mani.
Te genuai hanu Jerusalem we bidi dabe,
dagego mena homu mu eyu, dagego hai olama,
wiegi yai homu ebawe?
Tama dage duga be peduba hola pelama,
tama hai bomona mu olama,
tama te kulukulu tigidali te hanu usu nubao.
Naga te bidi dabe isali da.
Augwali te bomai ami bidi dabe tiwai
e hwįnama, isai menio.
Te boi bidi dabego augwali moni hwągo elebeo.
Menio.
22:1-2Te Asiria boi bidi dabe aselama, te taun hanu Jerusalem bagua sagasali sogo, te Jerusalem bidi augwali te bidi dabe wi eyu, te augwali bomo elalu dolaluabo homu isąma, te Asiria ami bidi dabe dali hwįabo usu meni yai. Te Jerusalem bidi dabe meba te wi pelabo si da, te Asiria dabego augwali pageabi elama, te augwali ela muani. Tama meba te taun tomode bidaludubadi, te augwali gasi selama isiyu, ma nasi elama isiyu yalio.

Dagego genuai bidi dabe augwali
digibulu mu wi peyu, tedela pai dao.
Tiali goli, boi bidi dabego augwali sulama,
tama augwali dua dua tola sai dao.
Magi baso meni, te genuai bidi dabego
ene dabe me te hwįabo nai dabe meni baso.
Te boi bidi dabe dali hwįabo nai dabe meni yaide.
Tama tibaso, eno dagebolo te walobao.
Dagego eno haliga nagame elama bidimainu igimio.
Dagego enaduba deli naga bidimainu
tagalao. Magi baso meni.
Eno we bidi mu dolai baso, ena homu sęgę elama,
ena gela weyu ebao.

Magi baso meni.
God, Tigidali Bomo Elalubo Genuai Bidi,
agai te haniani sęgę dabe dage
te Na Yabo Odogo Bulu pedalabo sogo me
polo bodolu muai dao.
Te boi bidi dabe hauwa mu aselama,
tama augwaligo hae dali iba,
oba bomona ela bilaibao, te udula biliyu.
Tama dage noma selama, gegede bilaibao.
Augwaligo te hanu obo dabe hųgiyu yaibao.
Tama dage wi yaibao.
Tama dagego i wabo da, digibulu mu paibao,
te tigidali bulu du usu naibao.

Te bulu Elam ami bidi dabego enesigi
dali, ene dali si tolasa asaibao.
Tama augwali te hwįbo kibu hos,
me te hwįbo awa dali tama asaibao.
Tama te hanu Kir ami bidi dabe da,
augwali te hwįbo sabili dabe dali asaibao.
Te hwįbo nai o awa da dagego
sawi yai odogo bulu pągąwaibao.
Tama te hos kibude duabo ami bidi dabe
augwali te hanu sunumide
doligi pelama, tama hwįabo no munaluaibao.
Te boi bidi dabego te sę dabe yaibao.
Magi baso meni, Genuai Bidigo te bulu
Juda me tonalusiąma ebaso.

Tama te sogo dagego koneama,
te boi bidi dabego dageba
hwįagasaibao homu ebaso da,
teda dagego te hwįbo nai dabe
te Moni Ni Sili Lebanon Be nogi ebo
tede munalubao homu eyu da,
teda dage agai bugagia bidibo tau saibao.
Tama dagego suai dao,
te hanu Jerusalem obo hauwa dolai
elalubo suai dao.
Tama tibaso, dagego Jerusalemde
be dabe tigidali nedai dao,
te tuni bidi Devitgo hanu.
Tama dagego te be dabe hųgilama,
te be dabego masigi dabe te obo sę
ma yainogo sai dao.
Tama dagego tǫ dedagede wę sainu,
te wę gamia dabe geselai dao.
11 Tama dagego genuai dedage deli
te hanu bobegelali obo si tomode nigai dao,
te tigidali uludu asobo wę ge bo dąį elalumainogo.
Dagego te tama sę dabe yai dao.
Tiali goli, dagego God me kone me ebeo.
Agai deligo naga te nai dabe dageba
pedalabo po polobadu digi bodolu muai dao.

12 Tama te sogo God, Tigidali Bomo Elalubo Bidigo
homugo dage homu dene
elama, gela omaina homu ebao.
Tama dage duga tobolu nisi gudama,
tama hobede ebo ugwa gudumainu homu ebao.
13 Tiali goli, dagego te hobede yabo
sę yai menio. Meni.
Dage gisugu olama, gana pelama bidalio.
Tama dagego bulmakau kibu me sipsip kibu elama,
tama moni daa mu tuai dao.
Tama dagego wain wę dabe tama tuali.
Tama dagego e tama po wai dao, “Asao.
Da wę dali nai dali tuinao,” wali.
“Magi baso meni, do da isaibao,”
tama po wali. b 

14 Tigidali Bomo Elalubo Genuai Bidi aga digi ena pageba mu aselama, eno olode te po mu tama walio, “Eno dagego te dwai sęgę gegeda sągobeo, te dage isiboba usu nigi paibao,” wali. Te da, te Godigo po dao, Tigidali Bomo Elalubo Genuai Bidigo po.

Genuai Bidigo Sepna aga sęde sela sąwaibao

15 Tigidali Bomo Elalubo Genuai Bidigo enabolo Sepna sugi pao po wali. Te bidigo te tuni bidigo bede tigidali nai tonalubo dao. Tama eno te po agabolo pusa mawaibao,

16 “Sepna, nago naga hani me nago tǫ ede menio.
Te nago homugo nage de dao homu eyu,
nago te bidi dabebolo te bulu du dologode dilai
masigi dedage dogwao po waliwe?
Tama te masigi dedage nago dwagi yai
gų page tiwai elaluaibawe?
17 Nago homugo nage bomai
bidi dao homu ebawe? Mu menio.
Genuai Bidigo nage tola selama, gosegelama, miminama,
tama dwasianu kiki tiwai yaibao.
Tama agai nage tǫ me genuai digibulu
me elalubo madi digibulu mu sąwaibao.
Tama nage te bulude isaibao.
Tama nago te tagalobo sawi yai karis tagalaibao.
Nage da, te tuni bidigo sę ebo bidi dao,
tiali goli nago tuni bidigo haniba
nago hale sela asobo bidi dao.
19 Genuai Bidigo nage nago ebo sęde
sela sąnama, tagalaibao.
Tama nage nai meni yai bidi bidama,
tama nage dwai mu bidaibao.
Tama nage nogi meni yai bidi mu bidaibao,” wali.

20 “Genuai Bidigo Sepna nagebolo te tama po wali, ‘Te nai dabe pedalobo sogo da, teda eno sę bidi i olama, asaibao. Aga te Eliakim dao, te Hilkiago ogwa dao. 21 Tama eno te nago te tuni bidigo ofisa bidigo gudubo wiegi yai ugwa me kibu wali selama, te Eliakim gudulaibao. Tama agai nago megi ebo sę saibao. Tama agai te Jerusalem we bidi, me te Juda we bidi, tigidali tonaluaibao. Tama aga augwaligo aya tiwai bidaibao. 22 Tama eno agai nogoba te tuni bidi Devitgo be ki agai nogoba muaibao. Tama mena nai agai dabo si da, teda bidi dabego ma palibo usu egobeo. Tama me tama nai dabe agai paliali da, bidi dabego dabo usu egobeo. c  23 Te eno aga te sęde bomo elama, mu bidimainu ilaibao, te huk augwaligo be tomode dąų walai tiwai yaibao. Tama agade aga hani tigidaligo genuai nogi sela silaibao.’”

24 “‘Tama aga hani tigidali aga pageba sisagaselama, tama agabolo augwali tau sao po waibao. Te augwali te sene dabe, me meba nai dabe te hukude walalubo tiwai yaibao. 25 Ena Tigidali Bomo Elalubo Genuai Bidi, eno te tama po wali. Tama te sę pedalobo sogo da, te si wali huk hala pelama, tulaluaibao. Tama agade walaluyu, aga sęgę mani hani dolama, tulaluaibao. Ena Genuai Bidi, eno polo wai dao.’”

Copyright information for `MPS