a[2 Kin 25:1-11; 2 Sto 36:17-21]

Jeremiah 21

Genuai Bidigo te king Sedekaiago po me odobeo

Genuai Bidigo po Jeremaiabolo mawai, te king Sedekaiago bidi si agaba tagala palali sogo. Te bidi si nogi e tiwai, Pasur, aga te Malkiago ogwa, te pris Sefanaia, aga te Maseago ogwa. Augwali sigo Jeremaiabolo e tiwai po walio, “Nebukatnesar, te Babilon kingo, te da dali hwįbo sę ebao. Tama tialima, dago homugo te nago Genuai Bidiba hanaluama, te da tau somainogo yao. Te Genuai Bidigo bomai sę te da tau siyu emainogo homu yaibao, te agai dago hani dabeba polobadu yali sę tiwai emainao. Tama tibaso, te Nebukatnesargo da tagalama pomainogo yaibao,” augwali sigo te po wai dao. a 

Tialima, Jeremaiago augwali sigo po wei ponoyu, te tama po wali, “Dage sigo te po Sedekaiabolo magi pao,” wali. “Genuai Bidi, dena Israel hanigo God, agai te tiwai po wali po wao, ‘Megi da, te Babilon kingo aga ami dabe dali te Jerusalem bagulubo sę ebao. Tama dage Israel ami dabe te obo buluba dinama, te augwaliba hwįbao. Tialima, eno te Babilon dabe, te Kaldia dabego, te dage Israel aiyaba elalumainogo elama, te eno dagegoami bidi dabe te hwįbo nai dabe tolama, te taun tomobasomainogo yaibao. Ena digi eno wado eyu, te haligasębę dwai mu dageba eyu, te eno dageba hwįbo bomomu elama, te dage mu dolobo sę yaibao. Eno te webidi dabe me te taunde hasa sibi dolaibao. Te eno dwaigasi augwaliba pedalumainogo ilama, tama augwaliisila paibao. Te ena Genuai Bidi, eno te tiwai po maobao. Hauwa we bidi te gasigo isiyu, me te hwįbode, me te nai menia siyu me isaibao. Tama nosali te enoking Nebukatnesar me aga ami bidi dabego dali, te king Sedekaia dali, aga ami ofisa dabe me, te bidaluali webidi dali, sela paibao. Te boi bidi dabego dage elainogotonalubao. Te Nebukatnesargo po obaso, te augwaligodage te bainat hwągo ela mueibao. Te agai dage homudene me isąyu, te olo tau sabo kolesaga yaiba homume egobeo. Te agai dage me deli bidimaina olama mesula tagalogobeo.’”

Tama Genuai Bidigo te tama po ma wai, “Jeremaia, nago eno te po me te we bidi dabeba mao. Ena Genuai Bidi, eno te tama po obao, megi eno dagebolo te sunumisi ola mobao. Me gasa sunumi te bidabo ula elaluabosunumi, me sunumi te isabo sunumi dao. Te tauntomode bidaiba homu ebo we bidi dabe, te augwaliisaibao. Te boi bidi dabego augwali ela muyu, ma augwalite nai sǫą pelama isaibao, ma te dwai gasigo augwalidolama, isiyu yaibao. Te augwali bidabo ula elalueibahomu ebo we bidi da, augwali te taun tagalama, te taunbagua sagasobo Babilon bageba pabo usu dao. Tamaaugwali te Babilon dabego nogo pageabi emainu yao, tiyu da, te augwali me isigobeo. 10 Ena Genuai Bidi, eno po dolo obao, eno te Jerusalem bugagia elalumainaohomu me egobeo. Menio. Eno te taun dolabo homu ebao.Eno te Babilon kingo te taun somainogo yaibao, te agaiaga ami dabebolo te taun isigo ula olama, tama te tauntigidali mu dolaibao,” te po wai dao.

Genuai Bidigo te kingo haniba dwai dene mu mawaibao

11 Genuai Bidigo po ma weyu, te tama po wali, “Jeremaia, nago te Juda kingo aga deli kanemeba te tamapo pusao. Dage te king Devitgo hani dabeo, dagego ena Genuai Bidigo po odao. Eno e tama po obao.

Tigidali kigamude te po tų ebo sogo,
dagego po tų dolo mu yao.
Te bidi me deligo gasa bidigo nai wi selama,
agaba sęgę mawai yaibaso da,
teda dagego hobedai bidi aga tau selama, te sęgę
silao.
Dagego te tisąbaso da,
teda ena dagego te dwai kolesagade haliga sębę mu
elama,
te eno dageba dwai dene umabo mawaibao.
Eno haliga sębę te genuai isi dabo tiwai eyu,
te bidi mego sula sąyabo usu me egobe dao.”
13 “Jerusalem, ena Genuai Bidi,
eno po dolo nageba obao, eno nageba boi bidi ebao.
Nage ugwadu bidu, nago te bulu odogoba aiyaba
tononobo dao.
Nage te daide ugwadu mu elalubo genuai masigi tiwai
elalubao.
Te dage Jerusalem we bidi, dagego te po obao,
‘Dego daba hwįagasaibawe?’,
tama ‘De te dago taun tomoba asaibawe?’
14 Ena Genuai Bidi, eno po dolo obao,
te eno dwai dene dageba mawaibao,
te duga yali dwai kolesaga wei ponaibao.
Te eno te Jerusalem taunde sia pedalumainu ilaibao,
te moni bulu tomode isi dabo tiwai eyu,
tama te isigo kingo be deyu,
te Jerusalem tigidali be daibao,” te po wai dao.
Copyright information for `MPS