a[2 Kin 24:1; 2 Sto 36:5-7; Dan 1:1-2 ]
b[Jer 7:34; 16:9; Ped 18:22-23]
c[2 Sto 36:21; Jer 29:10; Dan 9:2]

Jeremiah 25

King Nebukatnesargo te Juda dolaiba po wali

Genuai Bidigo po te Juda tigidalide elalubaso, tama agai te po Jeremaiabolo mawai, te Josaiago ogwa Jehoiakim te kibu be me si me side te Juda king bidali. Te sogo te Nebukatnesar te Babilonde te kibu be delide mu te king bidibo sogo dao. a  Profet Jeremaiago te po te tigidali Juda me Jerusalem we bidiba pusali. Agai te tiwai po augwaliba wai dao. “Josaiago kibu be nogo si olama, sągągo selade gagalama, te Emongo ogwa, te Juda king bidali, tama megi e sogoba usu nagasu, te kibu be bidi sese deli olama, sela elalubao. Tama te kibu be dabede ena Jeremaia, eno te Genuai Bidigo enabolo mani po pusudu geali. Tialima, dagego odobo hagela yai dao. Hauwa sogo polobadu Genuai Bidigo profet dabe, te aga sę bidi dabe, dageba tagala paludu geai, tialima, dagego hagoma eyu, te augwaligo poba olo sagana mubeo. Te profet dabego te tiwai po wali, ‘Dage deli deligo homu begelama, te dagego dwai sunumi wali pabo tagalama, te dagego dwai kolesaga ebo me tagalao. Dagego te kolesaga tagalobaso da, teda Genuai Bidigo duga wąį nǫų dabeba te polobadu mu mani tǫde bugagia bidimainogo ilaibao, te tǫ te dage Israelgo tǫ sesemane sogo elaludaibao, te po wai dao. Dagego te gasa god wali me pisąma, te augwaliba lotu weyu, te augwaliba sę me elamuo. Tama dagego te tibo god dabe piksa me nigiyu, te ena haliga sębę ilibo sę me igio. Te dagego eno po wali peyu da, teda eno dwai sę dageba me egobeo.’ Te profet dabego eno te po pusali, tialima, ena Genuai Bidi, eno po dolo dagebolo obao, dagego eno po me odobeo. Menio. Dagego te tibo godigo piksa dabe nigiyu, te dagego ena haliga sębę ilai dao. Tama tebo kolesagade, te duga digi duga dolobo sę ebo dao,” wali.

“Tama tibaso, ena Tigidali Bomo Elalubo Genuai Bidi, eno te po obao, dagego eno po wali me pabeo. Tama tialima, odao. Ena Genuai Bidi, eno te not badu bidibo Israel hani isąwai bage hani tigidali i waibao. Tama me, te eno ena sę bidi i waibao, te king Nebukatnesar, te Babilon bidi dao. Tama eno te hani dabe odasa aselama, te e Juda dabego tǫ dolama, te tǫ pąde bidalubo gasa we bidi hani dabe me dolaibao. Eno te not badu hani dabego augwali mu dola silimainogo elama, tama augwali sesemane sogo doludaibao. Te gasa hani we bidi dabego subo sogo da, te augwali dwai noma mu siyu, wi umabo mu yaibao. 10 Tama eno te bugai haliga ebo me, pemene homu ebo kolesaga me, te bidi dabego we sabo kolesaga me mu silimainogo yaibao. Tama te wit halulu pabo sę ebo me meniama, te wit halubo masigi dabe kidagalo wali mu meni yaibao. Tama te pesagede te lam sole ula me egobeo. b  11 Te tǫ tigidali dolama, te dwai olo pesage naga elalueibao. Tama te hani we bidi dabe te kingo sę olo ebo bidi tiwai te Babilonde bidaludubadi, te kibu be bidi sese sela olama, nogo si, te 70 yia bidaibao,” wali. c 

12 “Te bidi sese sela olama, nogo si kibu be, te 70 yia silibo si da, teda ena Genuai Bidi, te eno te Babilon kingba me te aga we bidi dabe dwai dene mawaibao, te augwaligo yali dwai kolesaga wei ponaibao. Tama eno te Babilon tǫ kantri dolaibao, te tǫ Kaldia dao, tama te Babilon tǫ sesemane olo mu elalua paibao. 13 Jeremaiago te eno Babilonba yabo sę po tigidali pusali, te augwaliba dwai dene mawaibao wali. Te sę dabe yabo po te Jeremaia bukude elaluai. Te eno tigidali tǫ kantriba yabo po te bukude wai elalubo dao. 14 Te eno Babilon dabeba dwai dene mawaibao, te augwa yali dwai kolesaga wei ponaibao. Te tǫ kantri hauwa bomai kingo te augwali aiyaba elaluama, te augwalibolo kalabus sę mawaibao,” Genuai Bidigo te po wali.

Godigo te tigidali hani we bidiba dwai dene mabo sę yaibao

15 Genuai Bidi, Israelgo God, agai enabolo te tamapo wali, “Jeremaia, te eno tolalubo kap waingo, te enohaliga sębę usu sai elalubao. Te kap selama, te nageeno te tigidali tǫde bidibo we bidi hani hauwaba tagalapalama, nago augwali te kapde ąį tumainogo ilagameo. 16 Augwa tubo si da, teda augwali te wabo pabo bidi tiwaipedalama, te dwagila mu bilaibao. Magi baso meni, enote boi bidi tagala palama, augwaliba hwįagasomainogoelama, augwali dolaibao,” wali.

17 Tialima, eno te kap wain Genuai Bidigo nogodeselama, ena te haniani we bidi hani dabeba pelama, teaugwaligo tumainogo yai dao.
25:17Te Jeremaiago te we bidi augwalibolo te kapde ąį tuagameo wali po, agai po te tiwai begelama wai, agai te po hanilama weyu, Godigo te augwa yali kolesagade augwaliba dwai dene wei ponabo po wai dao. Te Jer Dąį 46-51 tede me te po elalubo suao.
18 Hasia bolo ena te Jerusalemba pelama, te Juda tigidali taunba me peyu, teking dabeba me tobolu bidi dabe dali pali, te augwaligoąį tumainogo yali, te tǫ kantri Juda mu dolama, te tǫolo mu tama elalumainogo yaibao. Te gasa Israel haniisąwai we bidigo te kantri tǫ Juda sulama, te augwalidwai midigi mu selama, te wi umabo yaibao. Tama te webidi dabego augwa boi dabeba dwai i ola mabo po wabosogo, augwa te tama po waibao, “Dage te Juda dabe dolalitiwai yagameo,” te sę dabe pedelai dao. 19 Tama enote kap te Isip kingba me mayu, te aga sę bidi dabeba, me te aga ofisa dabeba mayu, te aga we bidi dabebamawaibao, 20 tama te Isip tomode bidali gasa hani webidi tigidaliba mawaibao. Tama eno te tǫ kantri Us kingtigidaliba me mayu, te tǫ kantri Filistia king tigidalibamawaibao. Filistiade te tama tǫ pedai distrik elalubao, Askelon, me Gasa, me Ekron, me tǫ pedai distrik Asdottede me bidali we bidibolo mawaibao. 21 Tama eno tekap wain ąį te tǫ kantri Idom, me tǫ kantri Moap, mete Amon we bidi dabe me, tama mawaibao, 22 tamame te tigidali Tair kingba, te Saidon king, me te tamuąį u badu pedai badu bidibo hani dabebolo mawaibao, wali. 23 Tama eno te Dedan dabeba mayu, me te Temadabeba, me te Bus dabebolo me mayu, tama te tobolunisi duasabo we bidi dabeba mayu yaibao. 24 Tamaeno te tigidali Arebia king hani dabe mayu, te hanianiking dabeba, me te olo tǫ masigide bidibo we bidi dabemawaibao, 25 te tigidali Simri king dabeba, me te tǫkantri Elam, me kantri Midia dabeba mobadi, 26 tama tetigidali not badu bidibo tǫ kantri king dabeba me mobadiyaibao, te augwali digibulu bidibo, ma te pąde bidibome, te tagalao. Eno te tigidali king te tigidali tǫ kantribamenama, te augwali tumainogo yaibao. Tama nosali, te Babilon kingo me tumainogo yaibao.

27 Tialima, Genuai Bidigo enabolo te tiwai po wali, “Jeremaia, nago te we bidi hani dabeba te po mao. Ena Israelgo God, ena Te Tigidali Bomo Elalubo Genuai Bidigo eno te tama po dagebolo obao, ‘Dagegotuįyao. Te umabo hauwa tulama, te dage gęǫelama, buguyu, te tǫba tulaluama, te dage munu mahodalugobeo. Magi baso meni, eno te boi bidi dabedageba hwįmainogo tagala palama, te dage dolaibao,’ wali. 28 Tialima, Jeremaia, te augwaligo te kap nago nogodesisąbaso da, teda nago te tiwai po augwaliba wao, ‘Ena Tigidali Bomo Elalubo Genuai Bidi eno te po obao, dagegoselama, tuįyao. 29 Eno te tigidali tǫde we bidiba dwaidene mabo sę yaibao. Tama eno te sę te Jerusalemdegagalaibao, te eno taun elalubao. Tama dage Jerusalembage, dagego homugo te eno dage ela soaibao homueba, agawe? Mu menio. Ena Tigidali Bomo Elalubo Genuai Bidigo eno te po obao, eno te boi bidi tagalapalama, te tǫ hani we bidi tigidaliba boi hwįgi pomainogoyaibao.’ Nago te po augwalibolo pusao,” Genuai Bidigoenabolo te po wai.

30 “Jeremaia, nago eno nagebolo te mani po tigidali pusao. Nago te we bidi dabeba te tama po walao,

‘Genuai Bidi aga bulu dagalude digi bidama,
tama aga we bidi dabeba genuai po dagą mu waibao.
Awe, aga gasagi yai tedali bulude bidiyu,
tama agai i wabogo dogoni te be kulukulu wabo
tiwai yaibao.
Agai te tigidali tǫde we bidi i bomonama weyu,
te bidigo te wain wai agawaide i wabo tiwai yaibao.
31 Agai te i wabo te tigidali tǫ habu mu usu naibao.
Te i wabo page e tiwai dao.
Genuai Bidigo te tǫde we bidi tigidali po tų ilaibao.
Agai te boi bidi dabe tagala palama,
te dwai kolesaga ebo we bidi dabe ela muagasaibao.
Te Genuai Bidigo po dao.’”

32 Tigidali Bomo Elalubo Genuai Bidigo po ma weyu, te po wai,

“Odao, tigidali tǫ kantri dolaibao.
Te sę te tǫ kantri me delide gagalasa,
pidubadi genama,
te tigidali tǫ kantri mu usu naibao.
Te dolobo sę te wali moni bage tiwai,
me te tulubage tiwai digibulu bulude hogodama,
te tigidali tǫ pedai habu usu nama bilaibao,” wali.

33 Tama te sogo Genuai Bidigo te we bidi hauwa ela munama, tama augwa tigi dabe te tigidali tǫ badu munalua paibao. Tama augwalide hobede elama gela wabo bidi meni eyu, te augwali tigi pubulabo bidi me bidigobeo. Menio. Te tigi dabe te tǫde yowi di munalua pabo tiwai yaibao.

34 Dage tobolu bidi dabe, me we bidi tonalubo bidi
dabe,
dage gela weyu, hobede dwai mu yao.
Te dage tǫba degasa dulama, hogogobe paibao.
Magi baso meni, megi da, te boi bidi dabe aselama,
te dage ela munama, te bidalubo we bidi dabe
sela sąbo sogo elalubao.
Te dage tulaluama doloyu,
te wiegi yai tǫgo nigai sospen tǫba tulaluama dolobo
tiwai yaibao.
35 Tama dage tonalubo bidi dabe, te dage wi pelama,
geme dula sigi pabo pesage meni yaibao,
te dolobo sę dageba ela somainogo
te tama tebo usu me egobe dao.
36 Megi da, te sipsip tonalubo bidi dabe gela weyu,
homu dene dwai mu yaibao.
Magi baso meni,
Genuai Bidigo te augwa sipsip dabe nosai tubo pesage
dolai baso.
37 Genuai Bidi te haliga sębę umagia elama,
te sipsip dabe dua tegaluama bidibo te wiegi yai
kala koliai pesage dolaibao wali.
38 Genuai Bidi hogodasa asali,
te laion aga geme dulaluama asobo tiwai yali.
Genuai Bidi te haliga sębę mu elama,
te boi bidi Juda dabeba hwįagasomainogo yaibao.
Tama tialima, te tǫ kantri mu dolama,
te dwai olo pesage pedelaibao.
Copyright information for `MPS