a[2 Kin 25:25]

Jeremiah 41

Ismael te Netaniago ogwa, te Elisamago bulai wąį, tama aga Juda king dabede hani bidi me deli dao. Aga te kingo polalubo ofisa bidi me deli tiwai bidali. Babilon kingo Gedalia te Juda gavman polalubo bidi pedalumainu dąį ilali, te polua a naga olama, me badu si te kibu bede digi, Ismaelgo nogo si bidi selama, te Gedalia Mispa teba suagasali. Tama augwali Gedalia dali dugulama, nai tudali sogo, Ismael dali te nogo si bidi hodasa holama, te augwa bainat hwą selama, te Gedalia ela muai dao. Tama Ismaelgo te Mispade te Gedalia dali bidali Juda hani me elali, te agai Babilon ami dabe Mispade te sogo bidali, te me ela muai dao. a 

Te nosali side, te bidi dabego te Gedalia isali konesiąwani sogo, te bidi sese me si me si te taun Sekem, me Silo, me Samaria, te bulu bidi dabe te sunumidu aselama, te Mispa pąba yagasali. Augwaligo te nai wit meba badi, te wiegi yai denami ebo pauda me selama, augwali te Genuai Bidigo be te Jerusalemba selasa aselama, te ofa yainogo yali. Te bidi dabe augwa penani nisi poalama, te augwa ugwa pisilama, te augwa tigi tologolama, te augwa polobadu yali dwai sęde homu dene ola mayu tiai dao. Ismaelgo augwali asobo sulama, aga te Mispa tagalama, te sunumidu pai. Te bidi dabe augwaliba homu dene eyu, gela oba homu emainogo te aga gela wali, te aga augwali dali gesabidi deliba yali. Te agai augwaliba te tiwai wali, “Gedaliago dage suagasomainogo homu ebao,” wali. Tialima, augwali te taun tomoba pelama, te Ismael aga hani dabe daligo te genuai hani bidi ela munama, te augwali tigi dabe te ąį ge doso nigilai dedageba tudulai dao. Tialima, te genuai hanide nogo si bidigo Ismaelbolo te tiwai po wali, “Nago da me ela mugio. Dago nage nai hauwa mawaibao, te kala bulu du pesagede geme dualama elalubao. Dago te nai wit, me rais bali, me oliv wel, me pusu nai hani me elalubao,” wali. Ismaelgo augwaligo po odama, agai te nogo si bidi me ela mubeo. Te wę gebo dabo dedage, polobadu te Juda king Asago nigai, te Israel king Basago augwaliba hwį yagasali sogo. Te Basago te taun bagua selama, te Mispa dabe ąį sǫą pidali weyu nigilali. Tialima, Ismaelgo hanigo te augwaligo Gedalia ela muani sogo elali bidi dabe tigi selama, tama augwaligo te wę dąų wali dedageba tudulama, te dedage pągąwai dao.

10 Tama nosali, Ismaelgo te Mispade bidali gasa we bidi tigidali selama, te aga dali odasa pai. Augwali te Mispa tagalama, augwali te Amon tǫ kantriba pabo sunumidu pali. Te we bidi dabe te Nebusaradan hani dabego, te Babilon ami polalubo ofisa bidigo, te Gedaliago Mispade tonalumainogo taga pali we bidi dabe dao. Tama te Juda kingo wegi dabe augwali dali bidai dao.

11 Johanan, Kareago ogwa, te gasa ofisa dabe me Juda ami daligo, te Ismaelgo dwai kolesaga tigidali yali po odalio. 12 Tama tialima, augwa ami hani dabe selama, te augwaligo Ismael wali pobelama, aga dali hwįainu yali. Tama augwali agaba sabolali, te taun Gibeon te genuai sigi ąį pąde elalubo madi pedaligi palio. 13 Tialima, Ismaelgo te Mispade selama aga dali odasa asali we bidi dabe, augwaligo Johanan dali gasa ofisa dabe me sulama, te augwali wiegi yai homu pemene yalio. 14 Tama augwa te Ismael tagalama, te Johananba uda walio. 15 Tama Johanango hanigo te Ismael tola sainogo yali, tialima, aga te nogo a naga olama, sela bidi dali wi pelama, te augwali te tǫ kantri Amonba pai dao.

16 Tama nosali, Johanan dali, gasa ofisa dabe me, augwaligo te Mispa we bidi dabe te Ismaelgo nogode ma selama, te augwa Gibeon taga palio. Te ami dabe, me te gasa bidi dabe, me te we wai, me te sę bidi, me te kingo hani bage, augwali me te hanide elaluai dao. 17 Johanango augwali te Isipba odasa painogo yali, magi baso meni, te Ismaelgo Gedalia ela muani augwaligo homu koneani, te bidi Babilon kingo dąį ilama, te Juda tǫ tonalumainogo yai. Te augwa wi eyu, te homu yali, tiyu te Babilon dabego te sę homu yali, tiyu te Babilon dabego te sę pedelali po odama, augwali dolagasidalio. Tialima, augwali te Isipba pabo sunumidu pali. Te augwali te bulu Gerut Kimham, te Betlehem taun pąde, teba pedelama, augwali tede osogo bidai dao.

Copyright information for `MPS