a[Ped 17:2-4; 18:3]
b[Ped 18:5]
c[Ped 17:1]
f[Ped 18:20]
g[Ped 18:24]
h[Ped 18:21]

Jeremiah 51

Genuai Bidigo Babilonba boi bidi yali

Genuai Bidigo e tiwai po wali,

“Suao! Eno te bidi hani mebago homu hodolama,
te nai hauwa dolomainogo yaibao,
augwali te bomai wali tiwai asama,
te tǫ kantri Babilon me aga we bidi dabeba
hwįaibao.
Eno te gasa badu tǫ kantri bidi hani dabe tagala
palama,
te Babilonba hwįagasama,
te augwaligo aga doado bage me sela sąwaibao,
te bidigo wit bo hogomu sela sąbo tiwai yaibao.
Tama te Babilon dolobo sogo, mu tama,
te augwali tigidali tǫ habu badu aselama,
aga dali hwįagasaibao,” te po wali.
“Dage Babilongo boi bidi dabe,
dage boi hwįabo te hagawia seselalubo nai sisilama,
te duga enesigi kekelama,
te Babilon ami gesi bidi tigidali enao.
Dagego augwali me deli gogologobeo. Menio.
Augwali tigidali mu ela silao.
Dagego enebo enego te Babilon dabe dolama,
te augwali isama,
te Babilon hanu sunumi dabede degasa pai munalua
paibao,” wali.
Te Israel me Juda augwa tǫde bidali sogo,
augwaligo te dwai sę hauwa te Israelgo God gedude
yali,
aga magi dwai sę deli munu me isąwai wiegi yai
doloba pai kolesaga elalubo God dao.
Tiali goli, God, Tigidali Bomo Elalubo Genuai Bidi,
agai augwali tudiba mu me musiąma,
te wilawe we bidibo tiwai me ebeo.
Dage Israel me Juda, dage te Babilon tagalama,
wi pao.
Dage deli deli te wi pobaso da, te dage dologobeo,
dage bugagia bidaibao.
Tiyu, dage te kantri Babilon dali dolabuo,
magi baso meni, megi da,
Genuai Bidigo te Babilon aga yali
dwai kolesagade dwai dene mabo wei ponobo sogo
dao.
Polobadu Genuai Bidigo te tigidali tǫ kantriba dwai
dene momainogo yali,
tama te tǫ kantri Babilongo agai te sę yalio.
Babilon te kap gol me deli tiwai Genuai Bidigo nogode
munama,
tama Genuai Bidigo digi te gasa hani dabe te kapde wain
tumainogo yai.
Augwali te ayoge elama,
te augwali umuna pai tiwai yai dao. a 
Tialima, te Babilon aga digi te tulaluama, dolaibao.
Tibaso, dagego agade hobedai gela waiyąo.
Dagego te aga keni dabe pedela sabo marasin sigi pao.
Te aga usu ma yaibao homu ebao.
Te Israel me Juda augwaligo e tiwai po waibao,
“Da te kalabus bidi dabego te Babilon usu ma ilabo
homu yali,
tialima, aga usu yai me pedalubeo.”
Nosali augwa te po wali, “Tagalao,
dago te Babilon tagalama,
da deli deli te dena page buluba ma pinao.
Magi baso meni, te Babilongo yali dwai sę genuai mu
elalu,
te dagaluba usu nigi holali.
Tibaso, Genuai Bidigo te Babilonba dwai dene mabo sę
umagia mu yai dao. b 
10 Genuai Bidigo te Babilon dolobaso,
tama te kolesagade agai te da dali yali kolesaga
te doloba pai kolesaga naga dao, te hania ola mani.
Tegobao, da te Saionba pelama,
te dena Genuai Bidi, Godigo yali sę tigidali
hanilaibao,”
augwaligo te po waibao.
11 Dage Babilongo boi bidi dabe,
duga ene dabe dulama, te hwįabo sabele dabe sao.
Genuai Bidigo te Babilon dabego agai be dolaliba homu
kone palama,
te agai dwai dene augwaliba wei ponainogo ebao.
Agai te Babilon mu dolainogo,
tama agai te bulu kantri Midia homu hodolama,
te Babilonba hwįagasomainogo yai dao.
12 Dage boi bidigo, dagego plak ugwa ugwanu
sagulama,
te boi bidi dabego hwįbo bomo eyu,
te Babilon genuai obo alumainao.
Te taunde tonaluabo ami bidi dabe muao,
te augwaligo sę bugagia mu yao.
Te ami dabe geme duala sigi pomainogo
tagala palama,
te augwaligo Babilonba hwįabo sisi yao po walao.
Genuai Bidigo te Babilon we bidi dabeba dwai dene
mabo sę umagia mu yaiba wali,
te megi da, agai te sę yainogo ebao wali.
13 Babilon, te nago tǫ kantride te ąį hauwa me wiegi
wiegi yai nai hauwa elalubao.
Tialima, nage dolabo sogo te pąba yagasalio.
Nage bidibo ula te ugwa hobolobo hobi tiwai elaluali,
te megi da, augwaligo togwainogo ebo dao.
c 
14 Tigidali Bomo Elalubo Genuai Bidi aga nogide digi
mu po weyu,
te sę yaibao po wali.
Agai e tiwai po wali,
“Babilon, te eno genuai hani bidi odasa asu,
nageba hwįagaselama, te nage aiyaba elalueibao.
Te augwaligo nago tǫ pągąna sagasaibao,
te genuai kuli mano hanigo ebo tiwai yaibao.
Te augwaligo nage aiyaba elalubo si da,
teda augwali wiegi yai pemene elama,
te bomonama i waibao,” te po wali.

Genuai Bidi aga polalubo bidi mu bidibao

( Jer 10:12-16 )

15 Te aga bomogo digi Genuai Bidigo te tǫ nigai dao.
Awe, aga wiegi yai koneani homu kolesagade
agai te tǫ dodolama muai dao.
Aga homu kolesagade agai te dagalu nigiyu elama,
diniga palali.
16 Agai po obaso, te dagalu pǫ dabego te be kulu
bomonama obao,
te pǫ hauwa umabo hogodobao,
te gasa badu gasa badu asama,
deliba sisinagasobao.
Agai te be sele ula ilibaso, te tulubage aiyaba tulubao.
Agai te wali hodolobaso,
te wali aga bidali badu tagalama, asobo dao.
17 Bidi augwali te tiwai ebeo.
Tigidali te umuna pelama,
te kolesaga konesiąwai elaluai.
Te golgo tibo god dabe nigibo bidi augwali augwa te
nigibo naide augwa hale yaibao.
Te god dabe augwali te god mu menio.
Augwa bidibo ula me elalube dao.
18 Augwali te olo nai tama,
te bidi dabego posobo po augwaliba waibao.
Te god dabe dolama, te mu silaibao.
19 Tialima, Jekopgo God te tiwai me tegobeo.
Aga te gasagi yai tedali mu dao.
Agaduba deligo naga te tigidali nai nigali.
Te agai Israel dabe sa munama,
te aga hani mu tiwai elaluai.
Aga nogi e dao, Tigidali Bomo Elalubo Genuai Bidi dao.
Babilon te Genuai Bidigo egebe wąbi tiwai dao.
20 Genuai Bidigo e tiwai po wali,
“Babilon, nage eno egebe wąbi tiwai bidibao,
te eno hwįainu sabo nai tiwai dao.
Eno nage selama,
te hauwa we bidi hani dabe me te bomai kantri tǫ
dolai dao.
51:20Te kolesaga koneai bidi hauwago homugo te lain 20 tedu te lain 23 tede wali po, te Babilonba wali da homu yali (te Jer 50:23 tede te tiwai po wali), tialima mebago homugo te gasa hani bidiba wali da homu ebo dao.

21 Eno nage selama, te hwįbo hos dabe
me ami bidi dabe duabo hos dabe dolai.
Eno nage siyu, te ami dabe dugulama,
boi hwįbo karis dabe dali dolai dao.
22 Eno nage siyu, tigidali we me, bidi me,
te monu dabe me, wai puluba dabe me,
te gesi bidi dabe, me gesi we dabe dolai dao.
23 Eno nage siyu, te sipsip dabe dali,
te sipsip tonalubo bidi dabe dali dolali.
Eno nage selama, te ain kekeyu,
te gi tǫ elala pabo bulmakau dabe dali,
te augwali tonalubo bidi dali dolali.
Te eno nage siyu, te gavman dabe me,
tobolu bidi dabe me dolai dao,” wali.

24 “Tialima, ena Genuai Bidi, eno te Babilon dabe augwaliba dwai dene mawaibao po obao, te augwaligo Saionba dwai kolesaga tigidali yali wei ponaibao. Te dage Israel me Juda, te eno ebo sę dagego suagameo,” te po wai.

25 “Babilon, nago bomo te genuai bulu du tiwai
elalubao,
nago te tigidali tǫ pedai badu dolobo sę yali.
Tialima, mu tama, ena Genuai Bidigo,
eno nageba boi bidi eyu, te eno nogo dili bomo
selama,
te nage tola selama, nage te tǫba sąnama,
te isigo nage mu dela silaibao.
26 Te bidigo selama, aga be sę yabo wiegi yai masigi
usu,
te nago bulu pesagede deli me elalugobeo. Menio.
Te nage mu dolama, te nage tama tiwai sesemane
me elaludaibao,” wali.

Te boi bidi dabego Babilonba hwįgi pali

27 Te plak ugwaba selama,
te hauwa tǫ kantri we bidi hani dabe tomode biugel
bu wao,
tama augwa te Babilonba hwįagasabo sisi emainao.
Te hani dabe augwali te Ararat,
me Mini, me Askenas, te augwali asomainu i wao.
Te hwįbo tonaluabo ofisa bidi me deli nigilao.
Te ami hani bidi dabe augwa hosde dugulama,
te genuai kuli mano hani tiwai asomainao.
28 Te tǫ kantri Midia king dabe, me gavman bidi dabe,
me augwa tobolu bidi dabe me,
te tǫ kantri Midiago tonalubo tǫ kantri we bidi hani
tigidali i wao.
Te tǫ kantri we bidi hani augwali hauwago te Babilonba
boi hwįagasabo sisi yao.
29 Genuai Bidigo te Babilon dolabo po mia selama,
te olo tǫ bulu pesage elalueibao,
tama tede bidi me bidigobeo.
Genuai Bidigo te sę ebaso,
te tǫ mali umagi mu yaibao.
30 Te Babilon ami dabe augwaligo te boi hwįbo
tagalama,
te hwįbo bomai be tomode bidibao.
Tama augwali te we dabe sibi tiwai pedelama,
te augwaligo bomo menia sai.
Te boi bidi augwaligo te Babilon be dabe isigo ulama,
te aga bomai sunumi dabe elaluali,
te aluama besela sai dao.
31 Te po sela pabo bidi dabe deli deli udulama,
te Babilon kingba waligibu,
te boi bidi dabego agai taun pedai tigidali badu sai
dao,
te po pusudu gebao.
32 Te boi bidi dabe augwaligo te ąį nogebo pesage
badu selama,
te ąį pude sigi dili dabe isi ulali.
Tama te Babilon ami bidi dabe wi dwai mu elama,
te esela pabo bidi tiwai elama, umuna sai dao.
Te po sela pabo bagego te sę yali po te kingba wagi
pidu gebao.
33 Tigidali Bomo Elalubo Genuai Bidi,
aga Israelgo God, agai e tiwai po wali,
“Te boi bidi dabego Babilon agabo
te bidigo tubo nai wit agabo tiwai yaibao.
Bidigo te tau yali nai togobo tiwai eyu,
te boi bidi dabego Babilon togolama, dolaibao.
Tama te sę yabo sogo pąba pedelalio,” wali.
34 Taun Jerusalemgo te tiwai po wali,
“Babilon king Nebukatnesargo ena tulama,
te ena mu silalio.
Aga te bulu gula mane me deli tiwaigo ena mu dalali.
Te agai haliga eno wiegi yai naigo pągąnai.
Agai te nai tula silama,
te ena te moni pou disde te nai habu deli me
munalu sąbo tiwai ilali.
Nosali agai ena mu peą sąwanio.
Te Babilon dabego eno tigi mu dolama,
te eno kaneme gelali.
Te augwa dwai sę yali dao,
te eno homugo te Genuai Bidigo
augwa te dwai sę yali wei ponao,” po wai dao.

Genuai Bidigo te Israelgo boi bidi augwaliba dwai dene mawaibao

36 Tialima, Genuai Bidigo te tiwai po wai, “Jerusalem,
odao.
Mu tama, te eno nage tau selama,
te Babilon dabego nageba yali dwai sę dabe wei
ponaibao.
Eno te Babilonde elalubo wę tigidali sula somainogo
yaibao.
37 Eno te Babilon dolama, te masigi du holali pesage
naga elalueibao.
Te uni yowi dabego bulu pesage dabe naga elalueibao,
te bidi tede meni yaibao.
Te gasa hani bidi dabego subo sogo da, te augwali
dwai noma mu selama,
te wi umabo mu yaibao.
Augwaligo te Babilonba kęnę po waibao.
38 Tama te Babilon dabego i dwai mu weyu,
te gesi hasa laiongo i wabo tiwai gilama ebo dao.
39 Tialima, ena Genuai Bidi, eno po dolo obao,
te augwaligo dwai kolesaga yabo haliga hogodobo
sogo da,
te eno genuai nai tuabo daa me deli pedelama,
te augwa ąį hauwa tulama, gęǫ eyu,
pemene eyu, i hae weyu yaibao.
Te nosali augwali mu godege pilama,
te augwali munu ma hodalugobeo.
40 Te eno augwali te ela muabo pesageba odasa paibao,
te bidigo te omai sipsip dabe, me meme dabe,
augwaliba ebo tiwai gilama yaibao,” po wai dao.
41 Genuai Bidigo e tiwai po wai,
“Tigidali tǫde we bidi hanigo Babilonba genuai nogi
mawai,
tiali goli, te boi bidi dabego hwįagaselama, saibao.
Te gasa hani we bidi dabego subaso da,
te augwali midigi dwai mu saibao.
42 Te boi bidi augwaligo Babilon halua saibao,
te tamu ąį dinigo te ąį sane mesega sabo tiwai
yaibao.
43 Te agai taun dabe tigidali mu dolama,
te bulu tǫ kantri olo masigi kemi bulu pesage tiwai
pedelaibao.
Tama bidi me bidalugobeo,
tama bidi augwali tede munu me biligobeo.
44 Eno te Babilongo tibo god,
te Belba dwai dene mabo sę eyu,
te eno agai te dalali nai dabe bugulabo sę ilaibao.
51:44Te Babilon augwaligo te gasa bulu tǫ kantri dabego wiegi yai dila pai nai hauwa sali (te lain 34-35 tede suao), tama augwa godiba te ofa tiwai selasa asali. Te tibo god dabego te nai dabe tula dalabaso, te megi da, Genuai Bidigo aga ma bugulubo tiwai ebaso, te gasa hani dabego augwa nai dabe ma sobao, te homu yai dao.

Tama te tǫ kantri we bidi augwali agaba me asogobeo.
Tama te Babilon bagulali genuai obo te tigidali pepeda
paibao,” te po wai dao.
45 “Dage eno we bidi dabe,
duga te Babilon tagalama, wi pao.
Dage deli deli wi pobaso da, te dage bugagia bidaibao.
Ena Genuai Bidigo eno haliga sębę dwai mu te Babilon
dabeba ebao,
tama tiyu, eno dage augwali dali dolabuo.
46 Dagego haliga dwagila midigi selama,
dage te tǫde haniani po dabe sabilibo odama,
te dage wi me igio.
Te kibu be me delide gasa po pedalu,
te gasa kibu bede gasa po pedalu yaibao.
Te genuai boi hwįbao weyu,
te king mego te gasa kingba hwįbao te po augwaligo
waibao.
47 Magi baso meni.
Eno bodolu muani sogo me deli elalubao,
tama te sogoba pedalubo si da,
eno te tǫ kantri Babilongo tibo god piksa dabego
elalubo nogi dolaibao.
Te tǫ kantri Babilon hale dwai mu yaibao.
Te boi bidi dabego te Babilon bidi hauwa ela munama,
augwaligo tigi te Babilon bulu tǫde munalua paibao.
48 Te ena Genuai Bidi, eno obao,
te sogo dagalu dali tǫ sigo te augwalide elalubo
tigidali naigo te Babilon tulalubaso,
wiegi yai pemene mu yaibao.
Te haniani nai dabe dolabo bidi,
augwali te not badu bidali tagalama asu,
te Babilonba hwįagasaibao, f 
49 tama Babilon dolabo sę ebo te aga digi dage
Israelbolo yali,
me te gasa tǫ badu hani dabe yali kolesaga tiwai si
te agabolo wei ponaibao,” te po wai dao.
g 
50 Tialima, te Babilon augwaligo dage dolisąwani Israel,
dage polo asesą Babilon tagalama, wi pao.
Mu tama, duga page bulu digibulu elaluali,
tiali goli, te dagego Genuai Bidiba homu kone
palama,
te dagego Jerusalem homu kone ebo homu me
gegeda paligio.
51 Megi da, dagego e tiwai po obao,
“Da hale dwai mu yalio. Magi baso meni.
Te bulu tǫ kantri bidi dabe augwali te Genuai Bidigo
Tedali Gasagi Yai Mu Be Habu tomoba pai.
Te augwaligo dabolo po dwai wali.
Tibaso, da hale dwai mu ebao.”
Megi dagego te tobage po obao.
52 Genuai Bidigo e tama po wai,
“Awe, megi te tiwai elalubao.
Tiali goli, eno bodolu muani sogo me deli elalubao,
tama te sogo pedalubaso da,
teda te sogo eno te tǫ kantri Babilon
tibo god piksa dabego elalubo nogi dolaibao.
Te tigidali Babilon habu badu te boi hwįyu,
bidi hauwa dolobaso, te augwali gela wabo
umagi mu yaibao,” te po wai dao.
53 “Babilon te dagaluba ugwanu dąį mu igulama,
te boi hwįbo bomai pesage nigali da, tagalao,
eno te nai dabe dolabo bidi augwali tagala palama,
te augwaligo aga doligi dao.
Ena Genuai Bidi, eno te po wai dao,” wali.
54 Te Babilonde genuai gela u pedelaibao.
Te boi bidi dabego te tǫ kantri mu dolama,
te genuai u wabo pedelaibao.
55 Genuai Bidigo te Babilon mu doliyu,
te Babilongo genuai u wabo mu silaibao.
Te boi bidi hauwago te Babilonba hwįagaselama,
te kulukulu genuai mu pedelama,
te genuai tamu ąį dini dabego
bugusu wabo tiwai yaibao.
56 Te nai doado bage dolabo bidi dabe,
augwaligo te Babilonba boi hwįagaselama,
augwali aiyaba elaluaibao.
Tama augwaligo te Babilon ami bidi dabe kalabus elama,
te augwaligo enesigi dabe tologwaibao.
Magi baso meni.
Genuai Bidi aga te dwai sę ebo dolo wei ponobo God
dao.
Tama tibaso, mu tama, agai te Babilon dabego dwai
kolesaga usu siyu,
dolo mu wei ponaibao.

57 Te king, agai nogi da Tigidali Bomo Elalubo Genuai
Bidi dao,
agai te tama po wali,
“Eno te Babilon genuai bidi dabe gęǫ page ilaibao,
te ofisa bidi dabe, me kolesaga koneai bidi dabe,
me gavman bidi dabe, me tobolu bidi dabe,
me ami bidi dabe, te kolesaga umuna palobo sę
ilaibao.
Te augwali mu godege pilama,
te munu ma hodalogobeo.
58 Ena Genuai Bidi, eno tigidali bomo elalubao,
eno obao, te boi bidi dabe augwaligo te Babilon
bagulali obo tai nidigi pali alulama,
te deli me elalugobeo.
Tama augwaligo te taun tomoba piduali genuai
bobobage sunumi isigo ulaibao.
E tiwai dao. Tigidali hani we bidigo odolali sę dene
yali.
Te augwaligo nigali nai tigidali te isigo daibao,” te po
wai dao.

Jeremaiago Babilonba po ola tolai

59 Te kibu be me si me side te Sedekaia Juda king bidali sogo, Jeremaiago po me deli Babilonba ola tolali. Te sogo king Sedekaia Babilonba pai hagede yali, te Seraia, aga ofisa me deli, te aga dali painogo yali. Seraia aga te Neriago ogwa, te Maseago wąį nǫų dao. Tama Jeremaiago po Seraiabolo mawai dao. 60 Jeremaiago te dwai sę tigidali Babilonba pedelabo po asęai, te Genuai Bidigo agaba mani po dabe dao. 61 Tialima, Jeremaiago Seraiabolo e tiwai po wai, “Nage te Babilonba sabalobo sogo, nago te po tigidali te we bidiba nedao,” wali. 62 “Tama nago e tiwai gedu haluasa po wao, ‘Genuai Bidio, nago te po wai dao, nago te tǫ kantri dolama, te bidi me deli, ma te hasa me bidigobeo. Te sesemane sogo te bulu olo elaludaibao, nago te po wali,’ tama wao. 63 Seraia, nago te buku nedebo sogo, te nago gedu haluasa po ola silama da, tialima, masigi me deli te bukude tomode gebelama, te buku te wę Yufretisba sąyao. 64 Tialima, Genuai Bidigo po nago e tiwai po pusao, ‘Babilon da, te e buku tulaluali tiwai yai elama, te aga ugwaba ma pedalugobeo, magi baso meni, ena Genuai Bidi, eno aga dwagila mu dolaibao. Te Babilon we bidi augwali mu tulaluaibao,’ nago te po wao,” Jeremaiago te po Seraiabolo wali.

Te Jeremaiago po eba silagasobao. h 

Copyright information for `MPS