Luke 16

Sę ebo bidi tonalubo bidigo aga genuai bidigo negeli elalubo bidide wei ponabo po begelama pusali

Te Jisasgo aga wali asobo we bidi dabebolo e po begelai po pusa mayu, te po wai, “Te sibage siyu, genuai bidi me deli bidali. Tama aga doado bage genuai mu elalubaso, aga doado bage tonalubo bidi nigilai dao. Tama nosali gasa bidigo te genuai bidibolo te po wali, ‘Nago doado bage tonalubo bidi agai sę bugagia esiąbadi, nago nai dabe olo sela sąbo dao,’ wali. Tama te po odama, te genuai bidigo te doado bage tonalubo bidi i olama, agabolo te po wali, ‘Te nago sęde bugagia ebo menio po eno odalio. Nago te bidigo wei ponabo po asęani buku tigidali dodolama, ena mao, eno sueio. Nago te sę ma egobeo, eno nage sela sąwaibao,’ te po wali.”

“Te aga genuai bidigo wali po odama, te doado bage tonalubo bidigo e homu yali, ‘Te genuai bidigo ena te sęde sela sąwanego da, eno magi masigi sabo sę yagawe? Gi sę yabo eno bomo usu egobeo. Te ena we bidibolo masigi gonobadi, ena hale yaibao. Magi sę yagawe? E, eno konebao. Te genuai bidide negeli mani bage eno tau saibao. Tama nosali te genuai bidigo ena e sęde sela sąnama, tama te negeli mani bage augwaligo enade dwagi yai homu eyu, ena te sese sana bidaibao,’ agai homude te po wali. Tama te homu elama, agai te genuai bidide negeli mani bage deli deli i wali. Tama te hasia asali bidibolo agai te po hanalu wali, ‘Te eno genuai bidide te negeli mani nai nisu naga maniwe?’ Te negeli mani bidigo te po wai, ‘Te eno nago genuai bidibolo te 100 dram wel eno negeli sali elalubao. Te eno denama hauwa wei ponaibao, te moni genagi nogo si olama, sągą sese, me badu sągą deli, denama pągąnama, wei ponaibao,’ te po wali. Tama te doado bage tonalubo bidi agai te po wali, ‘E bukude e pepa yabe da, nago negeli wei ponabo po asęani pepa yabe dao. Tama nago e pepa yabede asęani namba po sela sąyao, te denama genagi a naga olama, me badu nogo sela asęao, nago mani negeli te tiwai togwao,’ wali.”

“Te negeli mani bidigo te tiwai elama, tama te doado bage tonalubo bidi agai te genuai bidide negeli mani bidi mebolo te po hanalu wali, ‘Nage me, eno genuai bidibolo te negeli mani nai nisu naga maniwe?’ Te negeli mani bidigo te po wei ponani, ‘Te moni kobi wa hauwa mu 1,000 selama, tubo nai nogi wit ge te wa dabe pągąnama, tama eno te genuai bidibolo mayu, wei ponaibao,’ te po wali. Tama te doado bage tonalubo bidigo agabolo te po wali, ‘E bukude e pepa yabe da, nago negeli wei ponabo po asęani pepa yabe dao. Tama nago e pepa yabede asęani namba po sela sąyao, te gasa namba asęąo, hauwa mu meni, hauwa naga 800. Te tiwai nago polobadu mani negeli togwao,’ wali.”

“Te genuai bidi agai aga doado bage tonalubo bidigo yali sę po odama, te nai tonalubo bidi nogi ugwaba siyu, te po wali, ‘U bidi aga homu tedali yali, te negeli mane bage wi idali weyu, aga digi aga tigi bugagia tau sali,’ wali. Te peni e dao. Te augwa homu wali pabo we bidi augwali homu bugagia mu eyu, augwa hasi tau siyu, augwa tigi tau sabo dao. Tialima, te ulade bidibo we bidi augwali homu eyu, augwa tigi bugagia tau sabo menio,” Jisasgo te po wali.

Te po olama, Jisasgo po me maneyu, te po wali, “Te eno dagebolo e po obao, te sibage me doado bage me, me sogo te naigo we bidi te dwai kolesaga tomoba kekebo dao. Tiali goli, duga doado bagego we bidi bugagia tau siyu, abagi hauwa nigiliyu, bidao. Tama te tiwai elama, tama nosali te doado bage sia sobaso da, Godigo dage pageyu, ‘Eno bidibo madi tomoba asia,’ waibao. 10 Bidi mego dwasianunu nai bugagia tonalubaso da, teda te bidi da, genuai nai me bugagia tonalubo bidi dao. Ma, bidi mego dwasianunu nai tonaluyu, tama tibo po obaso da, teda te bidi da genuai naide me tibo po wabo bidi dao. 11 Tama tibaso, nage e tǫde bidibo doado bage bugagia tonalusąbaso da, teda bidi mego nage te doado bage mu me magomeo. 12 Tama, gasa bidigo doado bage nago nogode munama, tama nage te nai bugagia tonalusąbaso da, teda bidi mego nago nai nage me magomeo. 13 Nage te genuai bidi sigo tedali sę egomeo. Te menio. Nage te genuai bidi me godolo mu eyu, aga wabo po odaibao. Tiali goli, nage te i badu genuai bidide dwai homu eyu, agai wabo po nago odogobeo. Nago homu Godide mubaso da, teda naga homu te doado bagede me mugomeo. Ma, naga homu te doado bagede mubaso da, teda naga homu Godide mugobeo. Nago homugo me deli sabo ąǫ baso da, deli sao,” Jisasgo te we bidibolo te po wali.

14 Te Farisi bidi hani dabe augwaligo Jisasgo wali po odali. Augwali te mone dali pesa ebo bage bidali. Tama tibaso, Jisasgo agai po obadi yaide, augwaligo bo weyu bidali. 15 Tialima, Jisasgo augwalibolo te po wai, “Dagego homugo we bidi augwaligo dagede e homu yaibao, dage doloba pai bage dao. Tiali goli, God agai dagego homu kolesaga mu konebo dao. Tama we bidigo gedude wiegi yai nai dabe, te nai dabe Godigo gedude meda yai nai naga dao,” Jisasgo te po wali.

16 Te Jisasgo te po me wali, “Te polobadu bidali bidi Moses agai Godigo bomo yai po bukude asęani. Tama Godigo wali po pusa mani bage augwaligo agai wali po me bukude asęani. Tama bidaluama, te po kibu be hauwa bidabo po mu dao. Tama te pogo dage ola mani. Tiali goli, te bidi nogi Jon ame nenama, genuai elama, tama agai Godigo po pusa mabo gagalali. Agai te we bidibolo gesi po dwagi yai po ola mayu, God agai we bidi tonaluyu, augwali aga bomode bidaibao, wali. Tama Jongo te po pusa mabo gagalama, hauwa we bidi Godigo be tomoba pai hagede bomo elama, tomoba pabo dao. 17 Eno te wali goli, te dagalu me, te dagalude bidibo nai dabe me, e tǫ me, augwali tigidali olo hagawaibao. Tiali goli, Godigo bomo yai po me dwasianunu te munu me olo hagagobeo.”

18 “Niwai bidi aga we sela sąnama, gasa we sobaso da, teda te bidigo penani ebo dao. Me ma, niwai bidi agai te gasa bidigo sela sąwai we sobaso da, teda te bidi mego penani ebo dao,” Jisasgo te po wali.

Aga masigi daide bidali bidi me, te nai meni yai bidi me, te bidi side po

(Matyu 5:31-32; Mak 10:11-12)

19 Te Jisasgo augwalibolo te po wali, “Polodi te aga masigi daide bidali bidi bidali. Aga ugwa dabede wiegi yai daide bidai. Aga be dwagi yai bede bidu, te pusu nai me dwagi yai tuyu bidali, tigidali sogo. 20 Tama te nai meni yai bidi me bidali, aga nogi Lasarus, te hobedagia bidai bidi. Aga tigide moni hai yai bidi. Te nai meni yai bidi nogi Lasarus gasa bidigo aga pagasa selama, te masigi daide bidali bidigo moni be tų mabo badu te sesegeba dualagasali. 21 Tede bididubadi, te genuai bidigo tubo nai sesemo dabe, te kagali dabe aga tuyu bidali. Te haego elae gasi bidi bididubadi, te yowi dabe aselama, te keni bole te hamenago awela tudu bidali, tigidali sogo. 22 Tama te tiwai bidama, tama te nai meni yai bidi isali. Te bidi isąma, Godigo ensel bidi dabe augwaligo te isai bidi dagaluba tolasa pali, te polobadu bidali genuai bidi Abraham bogo badu bidigi pali, moni da tumainu yali. Te nosali aga masigi daide bidali bidi me te isali. Isama, aga hani bidigo aga pubulali. 23 Aga noma te dene ebo buluba bidigi pali. Tede dene dwasianu meni, moni dene mu eyu bidali. Tama te tiwai bidu, aga gedu ugwaba tonama, Abraham digibulu bidibo suali, te nai meni yai bidi Lasarus aga bogo badu bidibo me suali. 24 Tama sulama, agai i weyu, te po wali, ‘Eno aya Abraham, nago ena homu dene eyu, tau mao. Te bidi Lasarus nago tagala palama, agai nogo daniba wę mumainu, te eno hamenaba me yalawai wę muao, eno tigi kedau emainu. Magi baso meni. E siade eno tigi dene genuai mu ebuo,’ te po wali.”

25 “Tiali goli, Abrahamgo te po wei ponani, ‘Woo. Eno ogwa, polobadu bidali te kone palao. Nage tǫde bidali sogode naga te dwagi yai nai dabe tigidali siyu, e bidi Lasarus aga te dwai nai dabe naga sali. Tiali goli, megi aga ede bugagia bidibao. Nage tede dene mu siyu bidibao. 26 Peni me elalubao. Dage bidibo madi me, da si ede bidibo madi me, te si tomode te moni genuai sau pado elalubao. Te moni genuai sau elalubaso, niwai bidi aga edu peyu, nage bidibo madiba sabolabo usu egomeo. Me ma, nago bidibo madide bidibo bidi te da bidibo madi asabo me usu egomeo, te moni sau tomode elalubao,’ wali.”

27 “Abrahamgo te po olama, tama te masigi daide bidali bidi agai gela weyu, te po wali, ‘Eno ma bomo elama, nagebolo hanalu obao, te bidi Lasarus eno ayago beba tagala palao. 28 Tede eno ama a naga bidibao. Tama te bidi teba pelama, po mobo momainao, augwali e dene sabo buluba asidali,’ wali.”

29 “Tiali goli, Abrahamgo po wei ponoyu, te po wali, ‘Woo, te menio. Polobadu Mosesgo bukude asęani po augwaligo elalubao. Te polobadu bidali bidi dabe me badu, augwaligo Godigo wali po we bidibolo ola mayu, te po bukude asęani. Te asęani po me nago ama dedego elalubao, konealubao. Te asęani po si augwaligo odoyu, bidimainao,’ Abrahamgo te po wali. 30 Te aga masigi daide bidali bidi agai te po wali, ‘Eno aya Abraham, te menio, usu egobeo. Tiali goli, te bidi Lasarus te isi bidi bidibo madidu hodaloyu, eno ama dedeba pabo si, teda augwa homu begelama, dwai sę tudiba mawaibao,’ te po wali. 31 Abrahamgo agabolo po wei ponoyu, e po wali, ‘Mosesgo asęani po me, te Godigo po ola mani profet bidi dabego polobadu asęani po me, te po si nago ama dedego odisąbaso da, teda bidi me gų pagedu hodaloyu, augwaliba pedaluyu, tama ebo si, te usu egobeo, homu begelegobeo,’ Abrahamgo te tama po wali,” Jisasgo wali.

Copyright information for `MPS