a[Sai 13:2, 12]
b[Ais 42:6; 49:6; 52:10]

Luke 2

Mariago Jisas ame nani

(Matyu 1:18-25)

Te sogo gavman tobolu bidi Sisar Ogastus bidibo sogo, te tigidali we bidi nogi sabo sogo bodolu muani. Te sogo hasia mu augwaligo nogi sabo gagalali. Te Siria tǫgo gavman tobolu bidi nogi Sairinias te sogo bidai dao. Tama tibaso, tigidali we bidi augwa page buluba nogi sai hagede pela silalio. Tama te bidi Josep me aga bidali odogo bulu te Galili tǫ pedaide elaluali bulu Nasaret taga pelama, te aga wąį Devitgo te Judia tǫde nigali hanu nogi Betlehem hanuba holalio. Josep dali aga daganasa bidibo we Maria dali augwali si me nogi sai hagede holalio. Tama Mariago haliga elalualio. Augwali si Betlehem tede bidibadi yaide, Mariago wai tega pabo bodolu maga yalio. Tama Maria agai hasia ogwa ame nani. Tama pedai ugwa nanamenu dabego belama, tama kibu bulmakaugo nai tubo halobageba te ogwa wai pilagalama elalualio. Magi baso menio. We bidi osogo pibo be pągąna saide.

Ensel dabego kibu sipsip tonalubo bagebolo po pusali

Te bulu bogu badu kibu sipsip tonalubo bage me badu bidaluai, tama augwaligo hulide me kibu sipsip tonalubo dao. Genuai Bidigo ensel bidi aga augwali pageba aselama, te Genuai Bidigo ula augwaligo tigide te moni ula yali. Tama augwali moni wi mu yali. 10 Tiali goli “Wi egio,” enselgo te po wali. “Ena dage pageba dwagi yai po sela sobao, te we bidigo te po odama, bugai homu mu emainu ebao. 11 Megi pio hulide Devitgo hanude wai me tega pai dao, te agai dage ma dobola saibao, aga te we bidi tau somainu sa muani Genuai Bidi dao. 12 Dagego gegegi peyu da, te wai bǫų me ugwa nanamenu dabego mesega galama, tama bulmakaugo nai tubo halobage tomode pilai elalubo sueibao. Telalubo sulama, dagego te po mu daba homu yaibao,” te enselgo te po wai.

13 Te enselgo te po obadi, polo tama dagalu badu ensel hauwa mu dulama, te ensel dali dololalubo sualio. Augwaligo Godigo nogi ugwaba siyu, tama walio, 14 “God agai nogi ugwanu mu kegenanao. Tǫde bidibo we bidi homu tegaluama, bidiąo. Augwalibolo Godigo dwagi yai homu ebao,” te ensel dabego te po wali.

Kibu sipsip tonalubo bagego Jisas sugi pali

15 Te ensel dabe dagaluba ma pebelawaide, te sipsip tonalubo bagego te po wali, “Da Betlehemba pelama, megi Genuai Bidigo dabolo wali po page sugi pebelawaibao,” wali. 16 Tama augwali polo pali. Gege pelama, Maria me Josep dali augwali si suali, te wai bǫų me bulmakaugo tubo nai halobage tomode pila mubo suali. 17 Sulama da, te waide augwaligo odali po dabe te bidi Josep dali Maria dali augwali sibolo te po dabe pusa mani. 18 Tigidali we bidigo te sipsip tonalubo bidi dabego wali pode noma mu salio. 19 Tama Mariago te po odobo si, agai te po page me, agai gedugo suali sę me, mena tama yaliwe te homu idu konealudu geani. 20 Tama te sipsip tonalubo bage te sipsip tonalubo sęba ma geasa peyu, Godigo nogi kegene nalani. Te augwaligo gedugo suali sę dabe me, te augwaligo odali po dabe me, tų sisu pela silali. Tama tibaso, augwaligo bugai homu elama, augwaligo Godigo nogi ugwaba kegenanali.

Jisas nogi poali

21 Te Sarere deli bidama, nosali augwaligo te wai tigiwali togolama, aga nogi Jisas polali. Te wai aga idago tabide menibadi, hasia te enselgo te nogi ola mawai.

Augwaligo Jisas te Moni Lotu Be tempel teba magasali

22 Te wai dali aga ida dali si habu selali bodolu ela soaide, Mosesgo waligia, tama aga ida dali aya sigo Jerusalemba Genuai Bidibolo mawainu sela pali. 23 Genuai Bidigo bomo yai pode asęani yaligia, “Wego hasia ogwa ebaso da, Genuai Bidigo nogoba muiąo,” tama po asęani, te augwali sigo te po wali pali. a  24 Tama augwali sigo te Godibolo maiabo ba hi si ma ba ni sasi si sela pelama, te Godiba maiabo pogo me asai dao. Te Genuai Bidigo bomo yai pode wali yaligia tialio.

25 Te sogo bidi me nogi Simeon Jerusalemde bidalio. Te aga doloba pai kolesaga eyu, te Godiba lotu wabo bidi bidai dao. Aga te Israel dabe tau sabo bidi asobo tonaludu gesege yai dao. Godigo Tedali Mobo Bidi aga dali bidibaso, tama Godigo Mobo Bidigo agabolo weyu, te aga polo isigobeo po wai dao. 26 “Te Genuai Bidigo we bidi tau somainu sa muani bidi Krais sulama, nage isaibao,” te po wali. 27 Tama Godigo Mobo Bidigo Simeon hodolama, tama Moni Lotu Be tempel tomoba pali. Godigo bomo yai pode wali po yaligia emainu, te aga ida de aya sigo Jisas te be tomoba sela pali. 28 Simeongo nogogo te wai dobola selama, tama agai Godigo nogi ugwaba siyu, e tama te po wali, 29 “Genuai Bidi, megi nago sę ebo bidi pomainao, megi ena homu tegaluama, bidaio, polobadu nago wali yaligia. 30 Eno gedugo nago da ma sainu yali sę eno sualio. 31 Nago te tigidali tǫde bidibo we bidi gesabidide sisi ela muai dao. 32 Sole ula deli dao, tego deli te Israel hani isąwai we bidibolo ula ola mawaibao. Tama agai moni nogi te Israel hani we bidi dabebolo mawaibao,” Simeongo Jisasde te po wali. b 

33 Te ogwa aga aya de ida si Simeongo te ogwabolo wali pode augwali si noma sali. 34 Simeongo Godigo bugai homu Jisas dali aga aya de ida si augwalibolo me ilao wali. Agai Jisas aga ida Mariabolo te po wali, “Odiąo. E waigo pode Israel we bidi hauwa augwaligo God taga paibao. Tama hauwa bage me augwali God pąba asaibao. Te aga dąį tiwai me deli nigalueibao, tama bidi hauwago agabolo dwai po waibao. 35 Tama tibaso, we bidi hauwago geme dualaluali homu te pebeli diliba pedelaibao. Tiali goli nage da, te bainat hwą ge tiwai me deli elalu, te nago hoboludu togwalubo tiwai ebaso, te homu dene tiwai yaibao,” Simeongo te po wali.

36 Te Simeon agai wali po silibo si, te mosi dabe we me deli te Godigo po pusa mani profet we tiwai we bididuali, te we aga nogi Ana dao. Aga te Fanuelgo wegi dao, te Aser hani we dao. Te we mosi dabe mu dao. Te mosi we te Moni Lotu Be tempel tomoba asali. Te mosi we gesi tigi elalubadi bidigo selama bidali, te kibu be nogo a naga me badu nogogo si te 7 yia dao. Tama nosali aga bidi isaide, te agaduba naga bidali kibu be 77 bidali. Te aga bidi dali bidali kibu be dali deliba taluyu, te bidi sese me si me si tama me si me si, te 84 yia dao. Te we agai te Moni Lotu Be tempel taga pabo menio. Aga nai habu selama, Godibolo gedu haluasa po hanaludu bidama, Godigo sę me ulade eyu, hulide eyu yai dao. 38 Te sogo me aga pąba aselama, Godibolo “Nage usu dao” wai dao, Godigo te wai mawai baso. Te Godigo Jerusalem bage ma sai hagede tonalubo we bidi dabebolo te ogwa wai bidibo po pusa mani, te mosi we Anago.

Josep Nasaretba ma pali

39 Te Josep dali Maria dali sigo Godigo bomo yai pode yao wali sę dabe ela silama, augwa te Galili tǫ pedai tomode elalubo bulu Nasaret be naniba ma pali,. 40 Tama te ogwa gawabulu elama, bomo mu yali. Godigo aga olo mu tau sabo kolesagade olo dali mu tau selama, dwagi yai kolesaga elalualio.

Jisas wabo ogwa Moni Lotu Be tempel tomoba pali

41 Te Jisas aga aya dali ida si Genuai Bidigo te Juda dabe augwali dąį ilalide Godigo enselgo augwali ela soali te kone palu tubo nai tubo sogode tigidali kibu be tomode augwali si Jerusalemba holoduai dao. 42 Jisas kibu be nogo si olama, sągągo si digi peda sai elalubadi, augwali te nai tubo sogo Jerusalemba holodubogia holali. 43 Tama te nai tubo bodolu ela sobaso, augwa buluba pebelabo gagalali. Tiali goli, te ogwa Jisas Jerusalemde me biduali. Aga bidibo aga ida dali aga aya sigo konebe. Augwali sigo te homu yai, “Aga te pebelabo bage tomode pabe yaba” homu yali. 44 Tama deli sogo augwali palio. Te sogo pio augwali sigo augwa be bidi dabe, augwa abagi dabe tomode Jisas gegali, mu menio. 45 Susiąbaso, augwali si Jerusalemba geasa ma pali, tede gegali. 46 Augwa si gegedubadi, sela sogo hulide usu nama gegalio, nosali augwali sigo aga te Moni Lotu Be tempel tomode suali. Te Juda dabego po ola mabo bidi dabe tomode duguladubo suali. Augwaligo po wabo odalu, agai me ugwaba hanalu idubo suali. 47 Agai po odali we bidi dabe tigidali noma sali, “Agai homu poa pelamubao, agai pusali po dwagi yai po dao,” wali. 48 Aga ida dali aya sigo sulama, noma sali. Aga idago agabolo te po wali, “Idao, magi baso nago tama te ebawe? Naga aya dali dadi si homu adaladu baso, gegaligo sai dao,” te po wali. 49 Tama agai augwali sigo po wei ponoyu, te po wali, “Magi baso dage sigo ena gasa bulude gegeduai dawe? Eno ayago bede bidabo da, dage sigo konebewe?” 50 Tiali goli augwali sigo agai te wali po page konebe. 51 Tama aga ida de aya si dali Nasaretba aiyaba ma dulali. Tama tigidali sogo agai ida dali aya sigo po wali piduali. Tama aga idago tigidali po aga homuba munama, te dąų olaluali. 52 Tama Jisas genuai elama, agai homu kolesaga dwagi yai mu yali. Godigo me e tǫde bidigo me Jisas godolo mu elama, kua pali.

Copyright information for `MPS