a[Ais 13:10; Ese 32:7; Jol 2:31; Ped 6:12-13]

Luke 21

Magi nai meni yai wilawe wego aga mone ge dwasianunu Godibolo mani

(Mak 12:41-44)

Te Jisas te Moni Lotu Be tempel tomode tonolo bilibadi, agai suali, te mone hauwa munalubo bidi dabego augwaligo Godibolo masigi te halobage tomoba mubo agai suali. Tama Jisasgo suali, te magi nai meni yai wilawe wego dwasianunu nogeai mone ge si te halobage tomoba muani. Tama sulama, Jisasgo tede bidibo we bidi dali te po wai, “Eno mu po dage dali obao, e magi nai meni yai wilawe wego mani masigigo te tigidali we bidigo mani masigi aiyaba elaluali. Te tigidali we bidi augwaligo masigi hauwa me badu munalubo. Augwaligo me badu naga Godibolo manio. Tiali goli, e we da masigi aga mu mina salio. Te we agai masigi tigidali Godibolo manio. Te we aga nai abela tuabo masigi mu mina salio,” Jisasgo te po wai.

Jisasgo te Moni Lotu Be tempel nosali dolaibao po wai

(Matyu 24:1-2 Mak 13:1-2)

Te bidi dabe me badugo te Moni Lotu Be tempel tede po wai, “Augwaligo te be dwagi yai masigigo auluai, te we bidigo Godibolo mani nai dabe me sisinama, te sę yai dao,” te po wali. Tialima, Jisasgo te po wali, “E tǫde elalubo nai dabe megi dagego subo, te sogo pedalobo side te dage dali boi bidi dabe augwaligo me gogologobeo masigi ugwadu munalubo masigi duluda aiyadu masigi agasi halo olama, tigidali pebedama, aiyaba sąwaibao,” Jisasgo te po wai.

Te augwaligo Jisas hanaluyu, te po wali, “Po ola mabo bidi, te sę nisu pedalaibawe? E be dolabo maganubo side, te mena tiwai sę hasia pedalubo sulama, dago koneaibawe?” Tama Jisasgo po weyu, te po wali, “Bidi hauwa asiyu, Jisas ena nogi waibao, Jisas asaibao wali, ena te Jisas ena e asalise, te po waibao, dage dali. Dage dua dao. Augwaligo dage ili po ola mawaibao. Tama augwaligo te po me waibao, ‘Asobo si te pąba maga yagasobao.’ Tiali goli, dagego te po wabo bidi wali pigio. Dagego odoyu da moni wąbi hwįbo po odobo si, teda dage didibili egio. Ma, bidi dabe augwaligo te gavman sela sąwai hagede wąbi hwįbo po odobo si, te dage didibili egio. Te sę polo hasia pedaliyu polo yaibao. Tiali goli, te si polo siligobeo, tigidali nai silabo si polo asogobeo,” Jisasgo te po wai.

10 Jisasgo augwalibolo te po me wai, “Me bidi hanigo me bidi hani dali wąbi hwįaibao. Te genuai bulude bidibo bidi hani mego te gasa genuai bulude bidibo bidi hani me dali hwįaibao. 11 Genuai genuai gęǫ e tǫde pedalaibao. Me badu habu badu genuai nasi dali genuai gasi dali yaibao. Te dagalude te we bidi wi yabo moni haniani sę pedelaibao. 12 Tiali goli, te tigidali sę pedalisiąbadi, bidi dabe augwaligo dage tulama, dwai sę dage dali yaibao. Augwaligo dage te bomo yai po ola mabo be tomoba odasa pelama, po tų ela menama, tama augwaligo dage kalabus be tomoba muaibao. Eno nogi tobade dage sę ebadi, augwaligo dage te moni gavman tuni bidi gesabide odasa paibao. 13 Te dagego Godigo po wabo tų nigilu te ebao. 14 Tama augwaligo dage dali te sę esiąbadi, dagego te homu yao, te po tų ebo sogode duga digi tau sabo po dagego homude hasia dodola sigio. 15 Ena digi ena koneai bidigo po dage pedauwaliba muaibao. Te baso, dagego boi bidi dabego te po sela sąnama aiyaba elalugobeo. 16 Dagego aya ida me, ama me, deli sibi dabe me, abagi me, augwaligo dage te gavman bidi dabego nogoba muaibao. Augwaligo dage me badu ela muaibao. 17 Tigidali we bidi augwaligo dage dali moni sębę mu yaibao. Magi basowe? Eno nogi dage dali bidibaso augwaligo tama tiaibao. 18 Tiali goli, dage bugagia mu bidaibao, dagego tobolude tobolu nisi me deli hagagobeo. Tama tibaso, wi egimio. 19 Dage bomo elama, bidao. Nono esisąbaso, dagego mu bidabo sogo nosali saibao,” Jisasgo te po wai.

Jerusalem hanu augwaligo dolaibao po Jisasgo wai

(Matyu 24:15-21 Mak 13:14-19)

20 Te Jisasgo te po me wai, “Te nosali dagego te ami bidi dabego Jerusalem be nani bagulibo maga dagego subaso, teda te Jerusalem hanu dolabo sogo pąba yagasali, te dagego koneaibao. 21 Tama te sogode te Judia tǫde bidibo bage augwali te bulu duba wi pao. Tama te Jerusalem hanu tomode bidibo we bidi me, augwali te hanu taga peyu, gasa madiba wi piąo. Te bidi dabe hanu sesege badu bidibo bidi, augwali te hanu tomoba pelamuo. 22 Te sogode te Godigo te Juda we bidigo yali dwai sę wei ponabo sogo dao. Tama te side te Godigo bukude asęani po tigidali te nai igibilama walaibao. 23 Tama te haliga yai we dabe dali, wai bǫų ame megi tama mabo we me, te tobage webolo hobede yao. Genuai sęgę mu e tǫde pedelaibao, te Godigo sębę yai we bidi te sogo gegaibao. 24 Tama te boi bidi dabego te Juda dabe me badu moni hwągo ela muaibao, me badu nogo si dųlama, kalabus ilama, odasa pelama, tama tigidali gasa tǫba mugi paibao, tede mu bidimainu yaibao. Tama te boi bidi dabe, te Juda bidi hani isąwai dabe, augwaligo te Jerusalem hanu mu dola silaibao, te aiyaba elaluaibao. Tama nosali te Juda hani isąwai dabego Juda dabe aiyaba elaluabo si silaibao,” Jisasgo te po augwalibolo wai.

Nosali Jisas te Godigo Bidi Mu dagaludu asaibao

(Matyu 24:29-31; Mak 13:24-29)

25 Te Jisasgo augwalibolo po me weyu, te po wai, “Te giligade me, te poluade me, te hǫde me te gasagi yai sę pedelaibao, bidigo konesiąbo sę. Tama tǫde tigidali we bidi dwai homu elama, wi eyu, gela weyu, tebo side moni tamu ąį dini asainogo u wabo augwaligo odoyu, wi yaibao. a  26 We bidi augwaligo homugo magi sę e tǫde pedalogowe, te po waibao. Tibaso, augwali homude wi eyu, tigi aiyoge eyu, tibo isaibao. Magi basowe? Te dagalude hǫ dabe augwaligo tų mina sobaso, gegele bilaibao. 27 Tama te ebo sogo ena te Godigo Bidi Mu ena gasa dagalu pǫ medu asaibao, te eno moni bomo dali, moni ula dali asobo augwaligo te sogo sueibao. Te moni ula te giliga sesena pai nanobo tiwai yaibao. 28 Hasia te sę gagalama pedalubo side, te ebo sogo dage tobolu ugwanu elama, dolaluao. Te side dage Godigo sabo silabo side pąba yagasabao,” Jisasgo te po wai.

Kaiya solobo side te ebo sogo bodolu mabo po

(Matyu 24:32-35; Mak 13:28-31)

29 Te Jisasgo po me begelama, augwali dąį wai. Agai te po wai, “Dagego kaiya dali gasa ni dabe me solobo subo dao. 30 Tama dagego suyu, gesi yabe pedalobaso da, te dagego konebo dao, te sogo poi pibo si tamadi pedalaibao. 31 Te tiwai me, te eno dagebolo megi pusali sęgę pedalobo dagego subaso da, te dagego koneaibao, te Godigo we bidi tonalubo sogo polo pąba asai yabo. 32 Eno mu po dage dali obao, megi e sogo bidibo we bidi augwali me badu bidibadi, te ebo sogo te sęgę tigidali pedalaibao. 33 Dagalu dali, tǫ dali tigidali pela silaibao, tiali goli eno po me munu me sia sogobeo,” Jisasgo te po wai.

Bugagia suao po

34 “Te dage dua dao, bugagia suao. Dagego tigidali sogo bomai wę tulama, aiyoge elamu dao. Tiyu dagego tigi tau sabo homu naga egio. Te tiwai kolesagago dage mesegelebaso da, teda te Bidi Mu asobo sogo dage polo asaibao, te enego hasa enebo tiwai yaibao. 35 Te ena asobo sogo te tigidali tǫde bidibo we bidibolo me te tiwai sę pedalaibao. 36 Sesemane sogo dage bugagia suao, dua dao. Te sę eyu, tigidali sogo dage God hanalu wao, agai dagebolo aga bomo momainu yao. Tama tilama, tigidali te sę dageba pedelainogo yali da, te dage geda munama ela soeibao. Tiyu da, dage ena gesabide bugagia dolaluaibao, ena da te Godigo Bidi Mu dao,” Jisasgo te po wai.

37 Te tigidali sogo Jisasgo po augwali we bidi dali Moni Lotu Be tempel tomode ola mawai. Tilama, te hulide Jisas aga bulu du me nogi Oliv teba pigi pabo dao. 38 Tigidali we bidi augwali kigamu mu aselama, te Moni Lotu Be tempel tomoba bulama, Jisasgo po odainogo yai, tigidali sogo.

Copyright information for `MPS