Matthew 25

Nogo si wegi manide po digi po begelama wai

Jisasgo te po wai, “Te aga ma asobo sogo te Godigo we bidi tonalubo madi tomoba painogo ebo we bidi augwali te wegi mani nogo si tiwai dao. Te bidi me deli megi tama we sabo bidi, aga asaiba wali. Tama te gesi wegi mani augwaligo augwa lam sole selama, tama augwali te gege peyu, te tųdu tiąba pelama, tama aga odasa asainogo yai. Tama a naga wegi mani homu kolesaga meni yai, tama me a naga wegigo wiegi yai homu kolesaga elaluai. Te homu kolesaga meni yai wegi mani augwaligo lam sole sela asali, tiali goli augwaligo te ąį manabo wel dali me sela asobeo. Tiali goli te homu kolesaga elalubo wegi mani augwaligo te ąį manobo wel te augwa botolde pągąnama tama augwaligo te dali sela asai. Te bidi te we sabo bidi aga polo asobe, tama te wegi mani tigidali gedu sęgę elama tama augwali godege piai.”

“Tama huli tomode mu i me deli ola asai, ‘Te we sabo bidi aga asobao. Dagego aga te tųdu tiąba pelama tama aga odasa asao.’ Tama olama, tama te wegi mani augwali tigidali hodaluama, tama augwa lam sole sisi elama dodolai. Tama te homu kolesaga meni yai wegi manigo te wiegi yai homu kolesaga elalubo wegi dabebolo te po wai, ‘Dagego wel ąį me badu dabolo mao. Dago sole lam ąį sula sainogo ebuo.’ Tiali goli te kolesaga yai wegi manigo po wei augwalibolo ponoyu, te po wai, ‘Te e wel ąįgo te da me te dage dali usu egowe, egobewe, te dago konebeo. Te duga stua beba pelama, duga tedali abelegi pao,’ wali. 10 Tama augwali pelama, te wel ąį abelegi pai digi, tama te we sabo bidi aga asali. Tama te sisi elama bidali wegi mani augwali te be tomoba aga dali te we sabo genuai nai tubo madi pali. Tama bede bidibo bage augwaligo te be tų bugagia paliai.”

11 “Nosali te wel ąį abelegi pali te gasa a naga wegi ogwa we augwali aselama, tama augwaligo bego bego weyu te po wai, ‘Genuai bidi, genuai bidi, nago da be tų dalao.’ 12 Tiali goli agai po wei ponoyu, bomonama te po wai, ‘Eno mu po dagebolo obao, eno dage konebeo,’ wali.”

13 “Tama tibaso, dagego bugagia tonaluao. Dage me, te dagego te aga asobo sogo me te bodolu me konebe dao,” Jisasgo te po wai.

Te po digi pode begelama te sę bidi dabego mone sali po wai

(Luk 19:11-27)

14 Te Jisasgo te po me wali, “Te Godigo Bidi Mu aga ma asobo sogo e tiwai yaibao. Te genuai bidi me deli aga te digibulu bulu painogo ebo. Agai aga sę ebo bidi dabe i olama, asobo si, tama agai nai dabe augwali nogoba osogo muai, augwaligo bugagia tonalumainogo yai. 15 Agai te sę bidi deli deli augwaligo kolesaga me bomo homugo koneama, tama augwalibolo te mone dobawai. Me delibolo agai te bidi sese mone hauwa 5,000 kina mani, tama mebolo agai te bidi sese mone hauwa te 2,000 kina mani, tama mebolo agai te bidi sese mone hauwa 1,000 kina mawai. Agai tama tilama, aga pai. 16 Aga pai madi, tama polo te 5,000 kina sali bidigo te monede bisnis sę elama, tama gasa mone te 5,000 kina sali, te moneba ugwadu daganani mone te profit mone dao. 17 Tama te 2,000 kina sali bidigo, agai me te monede bisnis sę elama, tama gasa mone 2,000 kina te moneba ugwadu daganama sai. 18 Tiali goli te bidigo te mone 1,000 kina sali bidi aga pelama, tama agai te tǫ dedage dogolama, tama aga genuai bidigo mani mone te dedagede geme dualigi pai.”

19 “Bobobage sogo bidada pai madi, tama nosali te sę bidi dabe augwa genuai bidi ma asai. Tama agai augwalibolo te mani mone po dodolainogo yai. 20 Tama te 5,000 kina sali bidi asali, tama agai te moneba ugwadu te 5,000 kina daganama sesali, tama te po wai, ‘Genuai bidi, nago mone 5,000 kina eno nogoba osogo muai dao. Suao, eno bisnis sę elama, gasa mone 5,000 kina ma sela muai dao,’ wali. 21 Aga genuai bidigo agabolo te po wai, ‘Nage wiegi yai sę bidi dao, nago enade homu kęą pai bidi dao, nago wiegi yai sę mu yai. Nago dwasianu nai bugagia tonalualigo da, tama eno homugo nage te nai hauwa tonalubo bidi nigilaibao. Nago wiegi yai homu pemene ena dali yagasao,’ wai. 22 Tama bidigo te 2,000 kina sali bidi me aselama, tama agai te po wai, ‘Genuai bidi, nago te 2,000 kina enabolo mawai. Suao, eno bisnis sę ma elama, te eno gasa mone 2,000 kina ma sela muai dao,’ wali. 23 Aga genuai bidigo agabolo te po wali, ‘Nage wiegi yai sę bidi dao, nago enade homu kęą pai bidi dao, nago wiegi yai sę mu yai. Nago dwasianu nai bugagia tonalualigo da, tama eno homugo nage te nai hauwa tonalubo bidi nigilaibao. Nago wiegi yai homu pemene ena dali yagasao,’ te po wai. “

24 “Tama te 1,000 kina sali bidi, te bidi me aselama, tama te po wai, ‘Genuai bidi, eno koneani, nago te nai ge bulasiąwai goli, nago te nai sabo dao. Tama gasa bidi mego tǫ badu te nai wai telawai digi, tede nago te nai dabe sabo dao. Nage sesena pai bidi dao. 25 Tama ena wi ebaso, nago enabolo te mani mone te 1,000 kina, te eno tǫ dedageba geme dualai. Te naga mone e dao,’ te sę bidigo te po wali,” Jisasgo te po wai.

26 “Tiali goli aga genuai bidigo po agabolo wei ponoyu, te po wai, ‘Nage dwai sę bidi dao. Nage sę hagela ebo bidi. Ma, nago bugagia koneani eno te nai ge bulasiąwai goli, te nai siyu, tama gasa bidigo tǫde telawai nai sabo te nago konebo dao. 27 Tialima, nago magi baso eno mone te benkba muai meniwe? Nago te eno mone te benkba mugi sogo da, teda ena ma asobode te ena nai dali te gasa ugwadu daganani nai te profit mone dali sigi da. 28 Tialima, dagego te mone 1,000 kina te bidi agade selama, te mone 10,000 kina munalubo bidibolo mao. 29 Magi baso meni, te nai meba elalubo bidi augwali tigidali, te eno meba ma augwalibolo mawaibao, tama augwaligo nai umabo mu elaluaibao. Tiali goli, te dwasianu nai naga elalubo bidi, te agade eno te dwasianu nai me ma saibao. 30 Tama e dwai olo bidi, dagego aga te be hulia si madi buluba sela sąyao. Tama tede augwali dwai gela weyu, tama augwa kele ma halua tueibao,’ te genuai bidigo te po wali,” Jisasgo te po wai.

Te Godigo Bidi Mugo tigidali bidi hani dagalaibao wali

31 Te po ma weyu, Jisasgo te po wai, “Nosali te Godigo Bidi Mu te tuni bidi ma asobode, tama tigidali ensel mobo bidi aga dali, te sogo aga te tuni bidigo wiegi yai sia saide dualagasaibao. 32 Tama tigidali tǫde bidibo we bidi hani augwali aga gesabidiba sisinaibao. Tama agai augwali dobolama, tama hani si bugulama muaibao, tama te sipsip me meme tonalubo bidigo te sipsip hani tedaliba muyu, te meme hani tedaliba mubo gilama tiwai yaibao. 33 Agai te sipsip dabe aga dolo nogo badu muyu, te meme dabe pobase nogo badu muyu ebo tiwai yaibao. 34 Tama te tuni bidigo aga dolo nogo badu bidibo bidi dabebolo po weyu, te po waibao, ‘Dage da, te eno Ayago dage dali wiegi yai sę mu yai dao. Polobadu mu agai te tǫ nigali sogode agai we bidi tonalubo kolesaga sisi ilama, tama tede dage bidabo madi sisi ilali elalubo. Dage aselama, te bulu tomoba dage asiąo. 35 Magi baso meni, polobadu ena nasi dali bidibadi, dagego ena nai mawai. Ena ąį nogone ebadi, tama dagego ena ąį mawai. Ena gasa bulu bidi asobaso, tama dagego duga beba ena odasa pai. 36 Ena ugwa meni badi, tama dagego ugwa ena mani. Ena gasi ebadi dagego ena bugagia tonaluai. Ena kalabuside bidibadi, tama dagego ena suagasai dao,’ te tuni bidi agai te po waibao. 37 Te po obaso, tama te doloba pai we bidi dabego po agabolo wei ponoyu, te po waibao, ‘Genuai Bidi, nisu sogo dago suali, nage nasi elalubadi, tama dago nage nai mawai dawe? Tama nisu sogo nage ąį nogone ebadi, dago nage ąį maniwe? 38 Nisu sogo dago suali, nage gasa bulu bidi asama, tama dago beba odasa paliwe? Tama nisu sogo nage ugwa meni baso, tama dago ugwa nage mawai dawe? 39 Tama mena sogo dago suali, nage gasi elalubaso, ma nage kalabuside bidibadi, tama dago nage suagasu tau saliwe?’ te doloba pai we bidi augwaligo te po hanalu waibao. 40 Tama tuni bidigo po wei ponoyu, augwalibolo te po waibao, ‘Eno mu po dagebolo obao, te tigidali sę dagego te eno amanu e tiwai te nogi meni yai bidi dali yali wiegi yai sę, te sę dabe te dagego ena dali te yali dao.’ Tuni bidigo te po waibao.”

41 “Tama tuni bidi agai te pobase nogo badu bidibo we bidi augwalibolo e tobage po waibao, ‘Dage haga yabo bidi dabe dao. Dage enade geda selama, tama dage te munu me sula sisąbo siaba pao, te sia te Ayago sisi ilali elalubo, te dwai sę yali tobolu bidi Satan aga wali bilibo mobo ensel bidi dabe augwali dali mumainogo yai. 42 Magi baso meni, polobadu ena nasi idubadi, dagego ena nai mabeo. Ena ąį nogone idubadi, tama dagego ena ąį mabeo. 43 Ena gasa bulu bidi digi, tama dagego beba ena odasa pabeo. Ena ugwa meni badi, dagego ugwa ena me mabeo. Ena gasi elalubadi, ma ena kalabuside bidibadi, tama dagego ena suagaselama tau sabe,’ tuni bidigo te po waibao.”

44 “Tama augwaligo me agai po wei ponoyu, te po waibao, ‘Genuai Bidi, nisu sogo nage nasi ebadi dago suali, ma nage ąį nogone ebadi, ma nage gasa bulu bidi, ma nage ugwa meni yai me, ma nage gasi elalubadi, ma nage kalabuside bidibadi, tama dago nage me tau sabewe?’ augwaligo te po waibao.”

45 “Tama agai augwaligo po wei ponoyu, te po waibao, ‘Eno mu po dagebolo obao, te dagego eno megi e wali tobage sę te e tiwai nogi meni yai bidi aga dagego tau me sabeo, te tobage sę dagego enabolo me te ebeo,’ te tuni bidigo te po waibao. 46 Tama te bidi hani augwali te dwai dene genuai sigi paibao, te sesemane sogo dene iduabo bulude bidaibao. Tiali goli te doloba pai we bidi dabe augwali da, te sesemane sogo bidada peyu, bidada pabo ula selama bidaibao,” Jisasgo te po wai.

Copyright information for `MPS