a[Hi 3:16]
b[Sai 20:5-6; 34:6-7; Lo 5:9-10; 7:9-10]
c[Sai 32:11-14]
d[Hi 3:18]
e[Jos 14:9-12]
f[Hi 3:17]
g[Tpi 7:36]

Numbers 14

Te we bidigo God dali po hauwa dogilali

Te we bidi dabego te tobolu bidi dabego po odama, te hulide augwali hǫą olama, tama augwali gela udubadi be posali. Tama augwali sesego Moses de Aron si dali wado po wali. Augwaligo e tama po wali, “Te wiegi yai mu, da te Isipde me o e nai meni yai bulude isigi sogo da, usu mu igi dao. Magi baso Genuai Bidigo da u buluba odasa painogo ebawe? Ma, da te buluba peyu da, teda da ela silama, tama augwaligo dago we dabe me wai dabe te kalabus bidi tiwai oda saibao. Ma, da Isipba ma peyu da, teda usu mu yaibao,” wali. Tama augwa hasi po geninama ma weyu, e tama po wali, “Polo beda, dago tobolu bidi me deli sa munama, tama agai da Isipba ma kegasa pomainu inao,” wali.

Te we bidigo te po obaso, Moses de Aron si tobolu aiyaba basi giluali, tama te we bidi dabego augwali si suali. Tama te Josua, Nungo ogwa, de Kalep, te Jefunego ogwa, augwali si te Kenan bulu sa sugi pali bidi si, augwali si te wali pode homu sęgę elama, augwa si ugwa pisąyali. Tama augwali sigo te we bidibolo e tama po walali, “Te dago te sa sugi pali tǫ te wiegi yai mu dao. Te Genuai Bidigo da dali wiegi yai homu eyu da, teda agai da te buluba odasa pelama, tama dabolo te tǫ ili hauwa elalubo tǫ dabolo mawaibao. Dagego te Genuai Bidi dali dwai homu elama, agai po sela sąyu elama, tobolu gagea pigimio, tama dage te ude bidibo we bidi dali wi igimio. Magi baso meni. Augwali te dago bulu hasa tiwai dao. Dago augwali aiyaba elalubo bomai sę me egobeo. Magi baso meni. Genuai Bidi da dali bidiyu, agai augwaligo augwa tonalubo tibo god dabe polo dolalio. Tialima, augwalide wi igimio,” te bidi sigo te po wai. a 

10 Tiali goli, te Israel dabego te Kalep de Josua sigo po mu dao homu ebe. Tama augwaligo te bidi si masigi sąnama, augwali si ela muaibao po wali. Augwaligo te tama tiainogo ebadi, polo tama te we bidigo Godigo bomo yai ula te name ugwa be pedude dula sabo suali. Tama tibaso, augwaligo te bidi siba masigi sąbeo.

Mosesgo te Godigo te Israel we bidi dali wiegi yai homu emainogo gedu haluasa po wali

11 Tama Genuai Bidigo Mosesbolo e tama po wali, “Hauwa sogo mu te we bidigo eno po sela sąyu, tama augwaligo eno po mu dao homu ebeo. Eno augwali tomode wiegi yai sę hauwa yali, Tiali goli, augwaligo teba homu dąų wabeo. 12 Tialima, eno augwaliba te moni gasi dwai mu tagala palama, tama augwali dolomainu yaibao. Tiali goli, eno nage te bomai hani mego wąį te Israel hani edelama emainu ilaibao,” Godigo te po wai.

13 Tiali goli, Mosesgo Genuai Bidibolo e tama po walali, “Genuai Bidi, te nago naga bomogo te we bidi Isip buludu eba polo odasa asali dao. Tialima, nago te we bidi dolali da, teda te Isip dabego te sę yali po odaibao. 14 Tama augwaligo te bulude bidibo we bidi mebabolo te po walaibao. Te hanigo nage da dali bidibo po odali, tama nage haninama mu bidibo dao, te nago pǫ te ugwadu elalubadi, da dali bidibo dao. Tama me augwaligo nage te pǫde bidiyu, tama nage giligade polasa peyu, me hulide nage siade bidiyu ebo po augwaligo odai dao, te nage polasa peyu ebo po. 15 Tama tialima, nago naga we bidi tigidali sese tama eliyu da, te gasa we bidi hanigo nago genuai nogi odali bagego te e tama po waibao, 16 ‘Genuai Bidigo aga hani agai augwalibolo mawaibao wali te tǫba odasa pabo usu egobeo,’ te po waibao. ‘Tama tibaso, agai augwali te nai meni yai bulude ela muna silali dao,’ augwaligo nagede te tama po waibao.”

17 “Genuai Bidi, eno homugo nago te yaibao wali te sę yao, te nago genuai bomo dabolo ola mayu yao. Naga digi naga e tama po wai dao, 18 ‘Ena Genuai Bidi, eno sębę polo me ebo menio. Tama eno te we bidi godolo eyu, tama eno ena po tigidali sogo wali peyu ebo dao. Tama eno augwali dwai sę tigidali sela sąyu, me eno augwaligo hagoma homu ebo eno sela sąyu, tama ebo dao. Tiali goli, eno te dwai sę ebo we bidi dene iliyu, me eno te wai dabe me dene iliyu, me agai wąį wai dabe dene iliyu ela pelama, te namba 3 haniba saboligi peyu, me namba 4 haniba saboligi peyu, tama yaibao, te nosali pedalobo hanide.’ Nago tama po wai dao. b  19 Genuai Bidi, nago da godolo eyu, tama nago da hobede eyu, tama tede nago me hasegelebo menio. Tama tialima, eno nagebolo hanalu obao, nago te we bidigo sęgę sela sąmainogo. Te augwali Isip bulu tagalama asobode yali gilama, me megi tama me ela asudu gilama yao,” Mosesgo te po wai. c 

20 Genuai Bidigo Mosesgo po odali. Tama agai te po wei ponoyu, e tama po wali, “Eno augwaligo sęgę sela sąwaibao. Te nago enabolo hanalu wali tiwai tama yaibao. 21 Tiali goli, ena tigidali sogo mu bidibo dao, tama eno bomo me ula tigidali tǫde elalubo dao. Tama tialima, megi eno e bomai po wabao. 22 Te eno po odoyu wali pisąwai we bidi augwali te eno augwalibolo mawaibao wali te tǫ eno augwalibolo magobeo. Augwaligo te eno bomo yai ula suali, te augwalibolo eno ola mani, te ena augwali dali bidibao. Tama me augwaligo eno te Isipde, me nai meni yai kemi sane bulude yali sę augwaligo polo suai dao. Tiali goli, hauwa sogo mu augwaligo ena dali tobolu gagea pelama, tama augwaligo eno po wali pabeo. 23 Te we bidi deli me augwali eno dagego wąį dabebolo mawaibao wali te tǫba augwali munu me pogobeo. Mu menio. d  24 Tiali goli, eno sę bidi Kalep, agai te gasa homu me elalubao, tama agai eno homu kolesaga wali mu pabo. Tama tibaso, eno aga te agai sugi pali te buluba eno odasa paibao. Tama aga tede bidaibao. Tama agai wąį wai pulubago te bulu saibao. e  25 Te Amalek hani me te Kenan dabe bidibo te bulu odogo te badi. Tialima, do dage sese e bulu tagalama, tama begasa peyu, dage te nai meni yai bulu kemi sanedu pelama, te tamu ąį Retsi te Akaba bulu badi, te badu piąo,” Genuai Bidigo Mosesbolo te po wai.

Genuai Bidigo Israel dabe dene menama isilali

26 Tama Genuai Bidigo Moses de Aron sibolo e tama po walali, 27 “Hauwa sogo te dwai we bidigo ena dali wado po wai dao. Eno polo odama, tama eno augwaligo te po hagela mu yalio. Nisu mu augwaligo te po wabo mu tagalogowe? 28 Tiali megi da, eno te po augwalibolo pusa mao, ‘Ena Genuai Bidi, ena tigidali sogo mu bidiyu, eno po mu dage dali e tama wabo dao. Eno odali, dagego dage te bulude isaibao po wali. Tama tiali, megi da eno dagego te homu yali po tiwai tama yaibao. 29 Dage sese isila pelama, tama dagego tigi pulu dabe te kemi sane bulude olo tede munalua paibao. Dagego wado po olama, ena dali po hauwa mu walio. Tama tibaso, te bidi dabe te kibu be nogo si, sągą si, 20 edelai bidi dabe, augwali te buluba pogobeo. f  30 Eno dage sese te buluba bidigi pomainu po wai goli, megi da dage sese te buluba pogobeo. Kalep de Josua si naga paibao. 31 Dagego te po wali dao, “Te bulu bidi dabego da dali hwįnama, da ela silama, dago wai saibao,” po wai dao. Tiali goli, menio. Eno te wai puluba dagego te hagela yali te buluba odasa paibao. Tama augwaligo selama, tama augwali tigidali sogo tede bidaibao. 32 Tiali goli, dage da, me usu egobeo. Te dage da, te olo kemi sane bulude isaibao. 33 Tama dagego wai puluba dabe te kemi sane bulude bidi sese si 40 kibu bede te bulude subigila tama bilaluaibao, te dage sese isa silibo siba tama usu naibao. Dagego ena te wego aga bidi tagalama subigila penanide soyu, tama pabo tiwai te yali dao. Tama tibaso, te wai dabego dagego te dwai sę yalide sęgę tolomainao. g  34 Dage te buluba biligi pelama, te bulu susa bilali te bidi sese si 40 bubugade susa bilai da weyu. Tialima, dagego dwai sę yali te sęgę te kibu be bidi sese si te 40 kibu bede te dagego dwai sę yali te wei ponaibao. Eno deli kibu be te dage te bulude bilali deli deli bubuga usu naibao. Tama te tibogo dagego konemainu yaibao, eno te po sela sąbo kolesaga hagela ebo dagego koneaibao. 35 Eno mu po mu te wabao, eno dage tigidali we bidi eno po sela sąnama dage te deli homu naga yali, te we bidi dage sese tama eno silaibao, dage te ena tudi ola mani, te we bidi dage. Dage deli deli te kemi sane bulude isila paibao. Ena Genuai Bidi, eno po polo wali dao,’ te po augwalibolo pusao.” Genuai Bidigo Mosesbolo te po wai.

36 Te Mosesgo te bulu sa susa biligi pomainogo te taga palali, te bidi dabe augwali ma asiyu, augwaligo te we bidibolo tibo po walagasiyu, tama e tama po wali, “Te bulu te dwai mu dao,” wali. Tama te wali pogo te we bidi tigidali Genuai Bidi dali sębę emainogo ilalio. Tama tialima, Genuai Bidigo te bidi dabebolo moni gasi mu emainogo ilama, te ili po wali bidi dabe augwali bolo hasia polo isali. 38 Te bulu sugi pali bidi dabe augwali polo isila pali. Te Kalep dali Josua dali si da isibeo. Augwali si bugagia bididuali.

Te Israel dabe te Kenan bulu sainogo hwįgi pali

(Bom 1:41-46)

39 Mosesgo Genuai Bidigo te wali po Israel dabebolo pusa silibo si, augwali gela dwai mu ola pali. 40 Tama te sogo kigamu hulide mu augwali hogodama, Mosesbolo e tama po wagi pali, “Odao. Dago koneani, dago te dwai kolesaga yalio. Tiali goli, megi da, dago homugo Genuai Bidigo dabolo te wali te tǫba da pabo homu ebao.” Tama augwali te bulu duba hogodasa pali, te Kenan dabe dali hwįgi painogo yali.

41 Tiali goli, Mosesgo te po wali, “Mu menio. Magi baso dage po sela sąnama, tama Genuai Bidi da hagoma yainogo ebawe? Tama dage peyu da, teda dagego augwali aiyaba elalubo usu egobeo. 42 Dage pigimio. Magi baso meni, Genuai Bidi dage dali me bidibeo. Tiyu, dage pabo digi te boi bidi dabego dage aiyaba elaluaibao. 43 Ma, dage peyu da, te dage Kenan dabe dali, me Amalek dabe dali hwįyu, tama augwaligo dage ela silaibao. Genuai Bidi dage dali te hwįbode bidigobeo. Magi baso meni. Dage aga tudiba sąnama, tama aga wali me pisąma ebaso,” wali.

44 Mosesgo te po augwalibolo mani, tiali goli augwaligo po odobeo. Augwali te bulu duba hogodasa pali. Tiali goli, Moses augwali dali pabeo. Aga te bidibo sili nigali digi bididuali. Tama me augwaligo te Godigo Dąų Wali Bomai Po Munolubo Halobage sabeo. Te me augwaligo te bidibo pesagede tagalama pali. 45 Tiali, te Israel dabe augwali pali, tama te Amalek dabe me Kenan dabe augwali bulu du taga solama, edaba dulama, te Israel dabe dali hwįagasali, tama augwali aiyaba elaluali. Tama augwaligo te Israel dabe pobeasa pelama, te hanu nogi Hormaba usu nigi pali.

Copyright information for `MPS