a[Gag 12:3; 49:9]

Numbers 23

Tama agai Balakbolo te po wali, “Eno homugo nago ede te 7 alta nigilama, tama 7 kau kibu omai, me 7 sipsip kibu omai sesao.” Tama Balakgo te Balamgo agabolo wali po wali tama pelama, tama yali. Tama aga dali, Balam dali augwali sigo te kau kibu me sipsip kibu te deli deli altade ofa yali. Augwali sigo ofa ela silama, Balamgo Balakbolo te po walali, “Nage te isigo sese dela silibo ofa pagede dolaluao, tama ena uba paibao. Eno homugo Genuai Bidigo ena teba tiąba asogowe, ma meniwe, eno konebeo. Ma, aga aselama, enabolo magi nai me ola magasobaso da, teda eno nagebolo waibao,” wali. Agai te po olama, aga te bulu duba ugwaba holali. Tialima, Godigo Balam tiąba asali. Tama Balamgo Godibolo te po wali, “Eno a naga olama, si alta nigilama, tama a naga olama, si kau kibu omai, me sipsip kibu omai a naga olama, si deli deli altade ofa yalio,” te po wai.

Genuai Bidigo te po odama, agai Balambolo te po wali, “Nage Balak pageba ma pelama, e po agabolo wagi pao.” Tiali aga ma pelama, suali, Balak te Moap bulu tobolu bidi dabe dali dolalubo suali, te isigo dela silibo ofa pąde dolalubo suali. Tama Balamgo augwalibolo profet po pusuyu, te po wali,

“Balak, te Moap tuni bidigo, ena odasa asai dao.
Agai ena Siria bulu oda selama asali,
te giliga asobo badu bulu dude, tama ena asali.
Agai te po wali, ‘Eno homugo nage aselama,
e god dabego te Jekopgo hani bage dolabo po
pusagasomainao,’ po wali.
‘Asao, nago te Israel dabeba dwai sę pedalumainogo eyu,
nago naga po wao,’ te po wali.
Tiali goli, Godigo augwali dolomainao po wabeo.
Tama magi baso eno tama wabo usu yaibawe?
Godigo augwali po tų me ela mabeo.
Tama magi baso eno augwali po tų ela magawe?
Ena te masigi bulu du te bulu dude
dolaluyu, eno augwali suali.
Ena ugwadu bidiyu suali,
te we bidi augwali tedali bugagia bidibo suali.
Godigo augwali bugagia tau siyu,
tama augwaligo koneani,
augwali gasa we bidi hani dali deli
menio homu yalio. a 
10 Te Israel hani wąį augwali
hauwa mu, te tǫ hogomu tiwai mu pedalaibao.
Dego mu augwali meba naga nedaibawe?
Te bidigo usu me egobeo.
Eno homugo ena te Godigo we bidi tiwai pedalaibao.
Tama eno homugo ena tama
bida bida pelama, ena isiboba usu nigi paibao.
Mu tamao, ena tabi nagame elama, bidama isaibao,
te doloba pai we bidi hani yali gilama,” wali.
11 Balakgo te po odama, tama agai Balambolo te po wali, “Magi baso nago te tobage kolesaga ena dali ebawe? Eno nage odasa asali da, nago te Godigo eno te boi bidi dabe dolao po omainogo yai. Tiali goli, nago te sę ebeo. Menio. Nago ma augwali bugagia bidimainao po naga wali.”

12 Tama Balamgo po wei ponoyu, te po wali, “Hobede mu dao. Tiali goli, eno te Genuai Bidigo enabolo mani te po naga nagebolo pusa mawaibao. Eno gasa po me pusugobeo,” te po wai.

Balamgo profet po si wagi soali

13 Tama nosali Balakgo Balambolo te po wali, “Ena dali asao, da si gasa buluba me pinao. Tama nago te Israel dabe pąde mu me bidibo suagameo. Nago tigidali mu sugobeo. Tama nage tede dolaluyu, augwali dolabo po wagameo.” Balakgo te po wai. 14 Tama agai Balam te bulu Pisga te bulu duba dolo pali, te augwaligo te bulu aiyaba tonabo usu yai madi. Tama agai 7 alta nigilama, tama kau kibu omai 7, me sipsip kibu 7 tama, te deli deli altade ofa yali. 15 Tama Balamgo Balakbolo te po wali, “Nage e isigo ula silibo ofa pagede dolaluao, tama ena God uba sugi paibao,” wali. 16 Tama Balam aga pelama, Genuai Bidigo aga sulama, tama agai wabo po pusa mani. Genuai Bidigo Balambolo te po wali, “Nage pelama, Balakbolo te po agabolo pusigi pao.” 17 Tialima, aga ma pelama, te Balak te Moap tuni bidi dabe dali te isigo sese dela silibo te ofa pagede dolalubo suali. Tama Balakgo Balambolo hanaluyu, te po wali, “Genuai Bidigo nagebolo mena po maniwe?”

18 Tama Balamgo te pusabo po pusali,

“Balak, hodaluao, odao.
Siporgo ogwa, eno megi e pusainogo ebo po odao.
19 God da, aga te tǫde bidi mu menio.
Godigo da bidigo yali gilama ili po me wabo menio.
Agai homu da bidigo yali gilama me hasegelebo menio.
Mu menio.
Te agai magi sę me yainogo eyu, po dąų wali da,
teda agai tama ebo dao.
Agai te po wabogo naga te sę tama pedalobo dao.
20 Godigo enabolo te po pusumainao po wali,
‘Te Israel dabe bugagia bidaibao.’
God aga digi augwali bugagia bidimainu ilibo dao,
tama eno hasegelebo usu egobeo.
Mu menio.
21 Te Israel dabeba pedelainu ebo sę eno suali,
te augwali dali dwai sę elama,
dolabo sę menio. Te mu menio.
God augwa Genuai Bidi augwali dali
bidibao, tama augwaligo te po wali,
aga te augwaligo tuni bidi dao po walio.
22 Godigo augwali Isip bulude oda selama, asali dao.
Tama augwaligo bomo
te bomo yai bulu uni kau kibugo bomo tiwai dao.
23 Ma, te boi bidi dabego pobi weyu,
me kebele aulama augwali elali da,
tego augwali me dologobeo.
Tama tialima, megi te gasa we bidigo
te Jekopgo hani dabede te po waibao,
‘Te Godigo Israel bage augwali tau sainogo
genuai sę dabe mu yali suao.’
24 Israel dabe te boma pai uni yowi laion tiwai dao.
Aga toma polo tubo menio.
Agai te hasa elama, mi pepedama tuyu ebo dao,
tama te hasa dabego kaneme me tubo dao,
tama nosali aga toma tubo dao.”
25 Te Balakgo te po odama, Balambolo te po walali, “Te nago te Israel dabe dolomainao po wagobe wida, teda nago Godigo augwali bugagia tau saibao po me wagio,” wali.

26 Tama Balamgo te po wei ponoyu, te po wali, “Hasia eno nagebolo polo wai dao, te Genuai Bidigo enabolo yao wabo sę naga eno wali paibao po wai dao. Tama nago odai meniwe?” Te po wai.

Balamgo profetgo po sela wagi soyu wali

27 Tialima, Balakgo Balambolo te po wali, “Nage ena dali asao, tama nage eno gasa bulu meba odasa paibao. Tiali, te Godigo nage te gasa bulude dolalubo sulama, tama agai nago te Israel dabe dolao wabo po omainu sula tagalaibawe, ma meniwe, te dago sueibao,” te po wali.

28 Agai po ola silama, Balam te bulu du Peor peduba odasa pali. Bidi te bulu dude dolaluyu, te nai meni yai wa pai bulu sese tigidali sula silaibao. 29 Tialima, Balamgo agabolo te po wali, “Eno homugo nago te a naga olama si alta e pesagede nigao. Tama te a naga olama si kau kibu omai, me sipsip kibu a naga olama si omai ena pageba sesao,” wali. 30 Balakgo te po odama, agai Balamgo wali po tiwai tama wali pelama yali. Tama agai te kau kibu me sipsip kibu deli deli te deli deli altade ofa yali.

Copyright information for `MPS