Numbers 24

Megi da, Balam agai koneani, Genuai Bidigo Israel dabe dali wiegi yai kolesaga yainogo ebo suali. Te tama tibaso, aga pelama, Genuai Bidibolo hasia yali gilama agabolo te po ola momainu me hanalube. Menio. Aga begelama, nai meni yai wa pai buluba tonani. Tama agai deli deli Israel hani dabego ugwa be dabe waselama, elalua pabo suali. Te Godigo Mobo Bidi agaba aselama, tama agai te profet po pusuyu te po wali,

“Eno e po odao.
Ena Balam, te Beorgo ogwa dao.
Eno gedu wiegi yai mu elama,
tama eno bugagia mu tonono bilibo dao.
Tama eno Godigo pusubo po odobo dao.
God Tigidali Bomo Elalubo Bidigo
te nade ebo sę tiwai enade pedalobo dao.
Tama eno bomonama mu tonama,
te nai dabe eno hania mu subo dao.
Eno te Israel dabego ugwa be sualio,
tama te wiegi yai mu dao.
Te ugwa be dabe bugagia dolo wasilama,
te ni det bobobage nani dabe tiwai dao.
Me, te genuai wę sesegede elalubo gi tiwai dao.
Me, te Genuai Bidigo bulai wiegi yai ni alo tiwai dao,
me te ni bǫ te wę sesegede elalubo tiwai dao.
Te tulubage hauwa te Israel buluba tulaibao.
Tama te Israel dabe augwa nai dabe te
wiegi yai tǫde bulaibao.
Te Israel dabego tuni bidigo bomo me genuai nogigo
te Agak tuni bidigo nogi aiyaba elaluaibao.
Tama Israel dabego tuni bidigo
we bidi hani hauwa mu tonaluaibao.
Godigo augwali Isip buludu oda selama,
augwali eba odasa asai dao.
Godigo te bulu uni kau kibu omai tiwai
bomonama elama, tama Israel dabego
boi bidi dabe aiyaba elalubo dao.
Tama tialima, te Israel dabego te boi bidi dabego
ene dolama, augwaligo dili mia sąwaibao.
Israel dabe te boma pai laion tiwai dao.
Te aga pilamubadi da, te bidi me deligo aga hodolobo
usu egobeo.
Ma, te bidi mego Godigo te Israel dabe dali
wiegi yai sę yao po wali da,
teda eno homugo Godigo te bidi dali wiegi yai sę yaibao.
Ma, te bidi me deligo Godigo te Israel dabe dolomainao
po wali da, teda eno homugo
Godigo te bidi dolaibao,” Balamgo te po wai.

10 Balakgo te po odama, aga sębę mu elama, aga nogo si elali. Tama agai Balambolo te po walali, “Eno nage i olama asali da, nago eno boi bidi dabe dolao po omainogo i wai dao. Tiali goli, nago sela sogo augwali bugagia bidaibao po walio. 11 Teda tagalao, ena hagela ebo. Nage naga buluba megi ma pao. Hasia eno mone dabe hauwa nagebolo mawaibao po wai dao. Tiali goli, Genuai Bidigo nago sunumi palialigo da, nago sogobeo,” wali.

12 Tama Balamgo te po wei ponoyu, te po wali, “Odao. Eno nago ena oda sagasomainu taga palali bidi dabebolo eno polo wai dao, 13 te nago te gol me silva dabe te tuni bidigo bede selama, ena mobaso me tagalao. Eno ena homugo sę me egobeo. Tiyu, eno Genuai Bidigo po sela sąidalio. Eno te Genuai Bidigo enabolo pusao wali po naga pusaibao,” Balamgo te po wai.

Balamgo sabi simanigi soyu wali profet po

14 Tama Balamgo Balak dali po genina ma weyu, te po wali, “Megi ena ena we bidiba ma paibao. Tiali goli, eno nagebolo te Israel dabego nago we bidi dali nosali yabo sę po nagebolo pusaibao.” 15 Tama agai te profet po pusali,

“Beorgo ogwa Balam, eno te po odao.
Eno gedu wiegi yai mu elama,
tama eno bugagia tonono bilibo dao.
16 Tama eno Godigo pusubo po eno odobo dao.
Tama eno God Dagalude Bidibo Bidigo
mabo kolesaga sabo dao.
God Tigidali Bomo Elalubo Bidigo
enabolo te nade ebo sę tiwai enabolo haninani,
tama eno te nai hania mu suali.
17 Eno te nosali yabo sę dabe
naga suali, te sę megi pedalugobeo.
Tama eno te Israel dabe bidibo suali.
Te bidi me deli te bomo dali genuai nogi yai bidi
te Israel hani dabego tuni bidi pedalaibao.
Tama agai te Moap tobolu bidi dabe dali
bomona mu hwįaibao,
tama augwaligo tobolu dili aluaibao,
tama agai te Setgo hani wąį dabego
tobolu dili dolama tagalaibao.

18 Agai te aga boi bidi dabe te Idom bulude dolama,
tama augwaligo tǫ saibao.
Tama te Israel dabego bomonama,
aga Seir boi bidi dabe augwali aiyaba elaluyu
yaibao.
19 Tama te Israel dabego te boi bidi dabe agalama,
tama augwali mu dolaibao,
tama augwali deli me bidigobeo,” wali.
20 Tama te Balamgo te nade suali nai dabe po, te Amalek dabe suali po te profet po augwalide pusali. Agai te po wali,

“Te Amalek dabe te bomai bidi hani
me deli bidai dao.
Tiali goli, augwali nosali mu dolaibao.”

21 Tama te nade suali te profet po te Kin hani bidi dabe po augwalide pusali. Agai te po wali,

“Dagego te bidibo pesage
te wiegi yai bomai pesage me deli dao.
Dage te ba kemodagego be
te bulu du te masigi yai bulude
elalubo be tiwai dao.
22 Tiali goli, nosali te Asiria dabego
dage dali hwįagaselama, dage dolama,
tama dage Kin hani dabe kalabus elama,
odasa paibao.”

23 Tama Balamgo profet po me deli pusuyu,
te po wali,

“Tiali, Godigo te tobage kolesaga eyu da, teda de mu
bugagia bidaibawe?
24 Te Saiprus dabego te sip geba sela aselama,
tama te Asiria de Eber dali hwįnama,
augwali aiyaba elaluaibao.
Tiali goli, Saiprus dabe me mu tama hagawaibao.”

25 Balamgo te po polo ola silama, tama aga buluba ma geasa pali, tama Balak me aga buluba ma pali.

Copyright information for `MPS