a[Sek 4:3, 11-14]
b[Dan 7:21]
c[Ais 1:9-10]
d[Sai 15:18; Dan 2:44; 7:14, 27]
e[Tib 115:13]

Revelation of John 11

Godigo po pusubo bidi si

Te ensel mobo bidigo enabolo te usu ni sabo nai mani, te bilibo dono tiwai nai, tama agai enabolo te po wali, “Nage hodaloama, te usu sabo nigo te Godigo Moni Lotu Be tempel dali, tomode elalubo te Godibolo maiabo ofa nai ulubo sai dali te si usu sao. Tama nago te lotu be tomode bidiyu agabolo lotu po wabo we bidi augwali nedao. Tiali goli te lotu be bulu badu, te we bidi bilibo madi, te nago tagalao, tede nago usu nigo usu sigio. Te madi te Godigo po wali pisąwani we bidigo nogoba mawai dao, tama augwaligo te Tedali Wiegi Yai Hanu sągągo agayu, tama polua bidi sese si olama me si tama yaibao,” te po wai. Tama Godigo enabolo te po wai, “Eno po pusabo te bidi si tagala palaibao. Tama te bidi sigo gudubo ugwa te beg nigali nami ugwa tama gudulama, tama eno po augwali sigo pususu pidubadi te polua bidi sese si olama me badu nogo si te 42 polua bideibao, te tama polua dabede bidada pali sogo nedali usu nama te bidi sese hauwa mu wabo nogi te 1,260 ulade bidibo tiwai si tama bideibao,” te po wai dao.

Te bidi si augwali te oliv ni si tiwai, te sole si tiwai me, te tigidali tǫ tonalubo Genuai Bidigo gesabidide dolalubo nai si dao. a  Tama bidi mebago augwali si dali dwai dene mabo sę ebo homu eyu da, augwali sigo pedauwalide te sia bogoli pedaliyu, tama te boi ebo bidi te siago dolaibao. Awe, bidigo dwai sę augwali si dali eyu da, te kolesagade naga te aga isaibao. Tama te bidi sigo te dagalu dąų walobo bomo elalubao. Tama te dagalu dąų olama, tama augwali sigo Godigo po pusubadi te tulubage tulugobeo. Tama augwali sigo bomogo te tigidali wę begelama kaneme pedalabo bomo elalubo. Tama te haniani dwai naigo te tǫde we bidi dolabo bomo me elalubao. Tigidali sogo augwali sigo homugo tama tiainogo eyu da, teda te augwali sigo te sę ebo usu yaibao.

Te bidi sigo te Godigo po pusubo silibo si, tama te dwai hudigi ebo hasa te tǫ dedage page meni yai digi bidali tagaliyu, tama aga buluba eda holaibao. Tama holama tama agai te bidi si dali hwįaibao. Agai te bidi sigo bomo aiyaba elaluyu, tama te bidi si ela mueibao. b  Tama ela munama, tama te bidi sigo tigi te genuai hanu tomode te genuai po mibo pesagede olo munalueibao, te hanude polobadu augwali sigo Genuai Bidi te we bidigo ni pedaide dagana selama isali. Te genuai hanu nogi po digi pogo begelama tama nogi Sodom wabo, me nogi Isip wabo dao, te po digi pode. c  Tama bidi meba tigidali haniani tigi yai me, te tigidali tǫde, te haniani po wabo me, te tigidali bidi hani, augwaligo te bidi si tigi te sela sogo bidilama me sogo te giligade deli tama sogo te bidi si tigi te po mibo pesagede munalubo sueibao. Tama bidi meba augwaligo “Te bidi si pubulumainao,” te po waibao. Tiali goli gasa bidi dabego “Menio, tagalao,” waibao. 10 Tama tǫde we bidi augwaligo te bidi si isalide augwali wiegi yai homu yaibao, tama augwali tęąbi eyu, nai tuyu, tama wiegi yai nai dabe dobu si yaibao. Magi baso meni. Te Godigo po pusali bidi sigo te tǫde bidibo we bidi tigidali dwai dene mawai dao. 11 Tama te sela sogo olama me deli sogo te giligade tama sogo silama, tama Godigo pedauwalidu mobo augwali sigo tigi tomoba ponai. Tama mobo ponama, tama te bidi si hodaloama doligulai. Tama te bidi si suali we bidi tigidali augwali wi mu yai. 12 Tama augwali sigo dagaludu po me wabo odali te po weyu, augwali si bomonama i wali, “Dage si eba eda holao,” wali. Tama te bidi si te pǫ me tomodu dagaluba holali, tama te boi bidi dabe augwaligo te bidi si pabo suai. 13 Tama te sogo naga, genuai tǫ mali eyu, tama te moni hanu me badu dolali, tama a naga olama me si me si habu badu naga elaluai. Tama we bidi hauwa mu te bidi sese umabo te 7,000 bidi dabe te te mali yali digi isai. Tama te isisąwai we bidi augwali wi mu eyu, tama augwaligo te dagalude bidibo God nogi ugwaba sai.

14 Te genuai sęgę si wali te silali. Odao. Te dwasianu sogo digi te sela wali sęgę pedalaibao.

Te nogo a olama me si wali ensel mobo bidigo te ona tiwai nai elali po

15 Te nogo a naga olama me badu nogo si wali te ensel bidi me deli agai te ona tiwai nai elali, tama tebadi, dagalude ensel mobo bidi meba augwaligo i bomonama weyu te po wali, “Dago Genuai Bidi God dali, te Godigo sa muani te we bidi tau somainogo tagala palali bidi Krais dali, augwali sigo te tigidali tǫde we bidi tonalubo bomo megi selama tama elalubao. Tama aga sesemane sogo te tuni bidi bidada peyu, bidada paibao,” te po wai. d  16 Tama te bidi sese olama nogo me si me si polalubo tobolu bidi augwali te God gedude te duabo naide dulaluyu, tama augwali basi gulama tama gesabidi tǫba munama Godibolo lotu po wali. 17 Tama aga nogi ugwaba siyu tama augwaligo te po wali,

“Genuai Bidi, nage God te Tigidali Bomo Elalubo
bidi dao. Nage megi bidibo, tama polobadu mu
nage bidai. Nago genuai bomo naga selama, tama
nage te we bidi tonalubo sę ebo gagalai dao. Tama
tibaso, dago homu nagebolo munama, usu da po
obao.
18 Tama nago po konesiąbo haniani tǫde
bidibo bage augwali sębę mu yai. Tiali goli megi
nago sębę yabo sogo te pedelalio. Tama megi te
isali we bidi augwali te po tų eboba pedalobo sogo
dao. Tama megi e sogo naga sę ebo bidi dabe, te
nago nosali yabo sę po pusali bidi, augwalibolo te
wiegi yai nai mabo sogo pedalai dao. Tama nago we
bidi tigidali, te nogi yai bidi me, te nogi meni yai
bidi, tigidali nagede wi eyu nago bomo dologode
bidibo we bidi, te megi da te nago augwalibolo
me te wiegi yai nai mabo sogo pedalai dao,”
e 
augwaligo te po wai.

19 Augwaligo po ola silama, tama augwaligo te Godigo dagalude elalubo Moni Lotu Be tempel te be tų dawai. Tama polobadu Godigo te Israel we bidi dali po dąų olama, tama augwaligo te asęani po te halobage me deli tomoba muani. Tama te halobage te Lotu Be tomode munalubo eno hania suali. Tama te sogo tama te be sele eyu, tama moni u wabo me, te be kulu wali me, tama tǫ mali ebadi, te kedau ebo nai talua ge tulubage hauwa te dagaludu tǫba tulaluai.

Copyright information for `MPS