aSam 95:7-11
bSam 95:7,8

Hebrews 3

Moses hang a ime ole Yisas tal ongwo hang mo hora kungwo ha

Ena Kristen enambi hobo, ni hamen bani mol pai onana dire God gala dimia, ure pir tenua. Pir tenga hobi, Yisas pirari pare gol na tere ol wai ol na tongwo i nomani si pir to. Tenanga yal Yisas iwe, nan yalhobi gol na tere sigare kul na tenama dire God nu si olimua. Homa yal Moses molere yol Isrel ari God pir tongwo hobi honagi ol tere kene wai ol tongwo meri omaga Yisas God grang ha wine ole ereyu ol tomua. Ena oo wai weni kengwo i ari hobi hanere hang guru wamba, oo kengwo yal iwe, hang guru wangure kara moyu omua. Oo wai kengwo hanere hang guru wangwo meri yal Moses ereyu hang guru wamba, oo kengwo yal i hang guru wangure kara moyu ongwo meri yal Yisas hang ereyu kara moyu omua. Oo para weni ari aleng pera dire kengwo dimua. Dimba, talhan para weni ol engwo yal God tani momia. Yal Moses hana togu yal mole God grang wine olere, tal emgi u tibi nangwo ipire yalhobi awa ha di tomua. Di tongwo yal i God hana togu yal momba, Kraist God wang weni molere God oo kengwo i kene ol te momua. Nan ari God aki di na tenangwo pamia dire haung haung yol e pir tere monaminga hobi God oo kengwo i monaminua. Monaminga i Kraist kene ol na tenamua.

Omaga grang ha ogolo pirere wine olere erin mol goi sire monangwo ha

Ena God Kwiang di na tomia, pinamna, “Kenba God ha di ni tenangwo pirere piralga ha pirikia di banta po dire kraun a gi dire nona paikio. Homa Isrel arihobi ganba po engwo bani mole God ha dungwo piralga ha pirikiwa dire nona pangwo meri paikio. Tal nigi dongwo ol na tongwo i ara ol na tome? Ni kwian moya Isrel ari hobi ol na tomua. Tongwo ai makena mole ol na tome? Me erin poti yia na ol wai ol tega hamba, na siral mo, sikiral mo, yalhobi suang i harala dire tal nigi dongwo ol na tere pir na tekimua. 10 Tekungwo ipire na Isrel arihobi gul oun dongwo teiwa. Tere yu diteya, ‘Isrel arihobi haung haung nomani na na tekimia, na memini pangwo meri wine olkimua.’ 11 Dire nigi de pir tere yu diteya, ‘Isrel arihobi hamen tare yong ura dinangure mol gwi sire monaminga bani ta pi hankinamua.’” a 

Isrel ari God grang wine olkungwo i aidole nan God grang wine onaminga ha

12 Na enahobo, ni God nomani si pir tekirere, nona pare, God mongwo nala di pinanba, tal nigi dongwo olere kwalin pere dire u kwalin ta nanga pangwo ipire nin kwi han molo. 13 Tal nigi dongwo ol wangwo maing ha boi di yanangwo ha pir tekinamina dire ni yalhobi ginangwo tanangwo mana girin di tere God pir tenga i a i si ware molo. 14 God pir tominga i, a i wa mole naminga naminga kul enangwo haung u tibi nangwo gin i, nan hobana Kraist gamahobo weni monaminua.

15 Ena ha maing buku yu di emia, “Kenba God ha di ni tenangwo pire arihobi God ha dungwo pinaminga ha pirikiminua dire nona pangwo meri paikio. Isrel arihobi pir tekungwo meri pir tekio.” b 

16 God ha dungwo arihobi pinaminga ha pirikiminua dire nona pamua dungwo i, ara han dime? Yol Isrel arihobi Isip ganba bani mongure yal Moses auli ire ongwo hobi han dimua. 17 Te God me erin poti yia tal oun dongwo ol tomua dungwo hobi ere ara han dime? Isrel ari tal nigi dongwo ol warere ganba po engwo bani moli pire gole, ari yone ya bangi bangi dungwo i han dimua. 18 Ari tau God na kene olgere yong ura dinangwo bani pire erin mol gwi sire molkinamua dungwo i, ara han dime? God grang ha wine olkungwo hobi han dimua. Dungwo ipire God tal wai ol na tenangwo paikimua di pimia hanere, God kene olgere yong ura dinangwo maing pir po sikinamia, erin mol goi sire molkinama di haminua.

Copyright information for `SLL