Mark 14

Betani iwa nuawadawada debama Iesu mampe dewasade

(Matiu 26.1-16; Luk 22.1-6; Ion11.45-53, 12.1-8)

Pirisi debamau ita anaana waeuwalala auweie gagalontoie inta na inta Iesu wadapuitue kotusapue bosapu. Ita mo gagalontoie insaisau deasane waienase, “Walama nata dialepio aupe Pasowa odawa nata. Ita ema aupeaupe no bured sasanasiawaia odantonte nanto walama 7 dialepi. Ita oda sa nante bedewe Iesu mai wadata, naita apana uara ewanepue nuau kadilepio onamba enapu.”

Mo insaisau deasaio walamawe Iesu Betani bedewe apana ebowa Saimon duwe wandie. Saimon sa mapo kero kito wadawadalala tane inalena. Iesu sape nana nadio i dea ia asiwa bonabonaua esapa dugi euda bedewe imaala winedio wadene Iesu mampe wisen. Ita me dugi moawa wadenaubene Iesu uwawa osowe ia esapa bonabonaua memenauben. Tane esa sa malesawa debamaia. Apana isiwa sape waimoia i epe dewaleidio ewane nuau kadiidaleno mamoo muba momoduntoie waiase, “Dima baiwa me ia esapa bonabonaua eudida di memenauben? Nitu sa malesawa debamaia ena dea bedewe nolantope manewa wadapona rua. Me gimaralepe mane debamaia epe rua wadape nuaparelala saumopona, tane di kadisan.” Ita mo me badowaida diane malasaiena.

Mo epe dieio Iesu onau wane wanase, “Dima baiwa me epe dieile nuawa kadisailana? Ena, me dewa euda dewasan ne baina. Apana nuaparelala walama uduudu e do wanlempe saumonuna rua. Tane ne mai walama uduudu e do wainento oniadewasaneanuna, dia. Me dima mampeleno ewene rua ne mainawo dewasane ia esapa bonabonaua ne uwanawo memenauben. Sa ipa ne dobosaneapua baiwa benaimaanen. Ne ulaipa dialedina, bola daitada bedewe Gagalo euda amonantompe dima i ema dewasana do gagalowa wampe benemantompa. Ita me dudunawa sa winakasalepio apana insempa.”

10 Ema aupe wawe alala 12 bedeuwo sou dea Iudas Iskariot pirisi debamau mampo alene Iesu dabuasapie laga mampe mo saumopie mamposapia benemawa diamon. 11 Mo aia ema etane nuau eudidaleno me sauasane dieiena mane wanapu. Ita Iudas wandi leidia walamawa wadepidewae dima insaisawalena dewasapio segalepi.

Iesu wawe alala do rawi nanawa nai

(Matiu 26.17-30; Luk 22.7-23; Ion 13.21-30)

12 Bured sasanasiawaia odantoie naia walamawa bumpe Iuswa dewau rua sipsip bomoi Pasowa odawa nanawa napua baiwa. Walama sa bedewe Iesu wawe alala me waitarasane waienase, “E meneedia no naepe ane Pasowa nanawa imaasato wane naa?”

13 Me wawe alala nata waaubamone diamone wanase, “Aitane Ierusalem bedewe, inta sape apana esa dugiwa awanepie iompo donsane do aitana. 14 Me du dainea bedewe odompo e do odane aitana. Ita sape du apanawaida diane wanase, ‘Debamamba e waitaraedie wadiase: E duawo nana bolawa da winede, ba dia, ne wanawo alala do wante Pasowa odawa nanawa nata?’ 15 Ita du apanawaida bola debama du pouweido imaasaieno winedia euwalepio ewane sape oda nanawa imaamonatuwapi.”

16 Iesu wawe alala nata epe diadewasamono ene Ierusalemwa antoiena. Mo sape wimone me dima umanawa wamona uduudu segantonatuwaieno eweiena. Ita mo Iesu diamona rua Pasowa odawa nanawa laulantone imaamone teiena.

17 Rawileidio Iesu wawe alala 12 do sape wimoiena. 18 Mo nana napua baiwa aisintone waimoiena. Ita mo nana naio bedewe Iesu wane wanase, “Ne ulaipa dialedina, dea e bedelawo mida ne do wante nana naitana ne laga mampe nananepie kotu apanawa mamposapi.”

19 Wawe alala aia ema etane nuau pareidaleno deadea Iesu waitarasaie waiase, “Debamamba, e ne umanana wano? Ne ando mai epe dewanteapa, dia!”

20 Ita Iesu mo sipoamone wanase, “E 12 bedelawo sola dea mida bured wadedie ne nata urai reduwa enedia bedewe aneite naitana me ipa sa ne dabuanepie mo mamposapi. 21 Apana Otopa mampe epe segalepio bolepi me umanawa buka bedewe girumaleno winedia rua. Tane me mida Apana Otopa dabuasapie laga mampe kotu apanawa mamposapia me matangela rebarebaida donsapie poka etepi! Poka sa etepia sawa eulena, me inawa gamowa epona.”

22 Mo nana naio Iesu bured wadene God auwasane ita ampuiasane wawe alala wanamodie wanase,“Ema ipa ne etena, wadane nana.” 23 Ema aupe me redu wadene God auwasane ita mo wanamono naiena, mai da epona, dia. 24 Ita me mo diamone wanase,“Ema ipa ne osinana memenaubena apana uara kadiu insadabua baiwa. Inta ema bedewe ne sauana sanaa ipawanalepi. 25 Ne ulaipa dialedina, nana ema naitana dialepio aupe ne wain mai napa, dia, ideita God gonaawa wisepie ipawanalepio tauma ne osowe napa.”

26 Nana aupe mo wadapos sasawa waieno dialeno Ierusalem ene nomone wadi Olib osowe anton.

Iesu Pita mampe wadia me ando lagawa wapi

(Matiu 26.31-35; Luk 22.31-34; Ion13.36-38)

27 Mo wadi Olib osowe wimone Iesu wawe alala diamone wanase, “E uduudu ne koaneane eneane aitanatuwapi buka bedewe girumalena rua. Buka bedewe God ema epe wadi wadiase,

‘Ne sipsip onioniau apanawa epapabolepio me sipsipwa uduudu epue deaantopu.’
28 E uduudu ne eneane aitanatuwapio bonteapa. Tane bo bedewe enapawineape bautantape Galiliwa anteapo e wanawo wilene doineana.”

29 Ita Pita meba umanawa waidasane Iesu diene wanase, “Naita mo uduudu e koaepue eepue antopu, tane ne mai e eepa, diaida!” 30 Tane Iesu me sipoasane wanase, “Ne ulaipa dieedina, deama tadino e walama natadea ne wakoana wae lagaitaa, muriwa walama nata kanka aiawa wapi.” 31 Pita aia ema etene badowaida leusane wanase, “Ne mai e wakoaepe lagaa wapa, diaida! Ne e adiawontape wasabamoa wapa, mo ne do boneapua ide rua e nata bontata.” Ita wawe alala uduudu sape Iesu do waimoia aia ipa deawaa waiena.

Iesu Gesemani bedewe rauparileide

(Matiu 26.36-46; Luk 22.39-46)

32 Iesu wawe alala do wadi Olib osowe antoie bola ebowa Gesemaniwa wimone Iesu mo diamone wanase, “E mape wanlempo ne inta sisi anteape rauparintepine wainepina.” 33 Tane me a baiwaleidie Pita, Iems ita Ion os diamone banlamono do anton. Mo sape waimoie Iesu nuawa polaida wano nuapareidalen. 34 Ita mo diamone wanase, “Ne nuana nuapare nopeidosana bonepia rua etedina. Ne emante anteape rauparintepino e mape onioniaitonune emoitonune wanlempa, mai di wankoaitonuna, dia.”

35 Me epe diamone ene eseanama alene dogo osowe nuawa aintue itulene rauparileidie God diedia poka walamawa sa me baiwa iedia nambesapona baiwa. 36 Ita me rauparileidie wane wanase, “Aba, Mako, e manawo muka winedia dewa uduudu dewasaa rua. Ne iririedina poka saiwa reduwa mainawoleidia wade nambesawo mai napa.Tane mai ne menanedia rua dewasawo segalepi, dia, e insaisaaida segalepi ne mainawo.”

37 Me epe rauparilene ene alene wawe alala natadea mampo wisene ituntoio ewamone Pita diene wanase, “Saimon, e ituitiana, ba? E onioniaitipe emoitipe os waneipono omo dea dialepona, ambi ipa epe e ituitiana?” 38 Ita me mo diamone wanase,“E rauparitonune emoitonune os wanlempa, rubu iompo e badowa enakasaitane nanausana rua, mai dia. E nuala uduudu menasadia badowa enonuna, tane ete oauaraleidie teinaaisileidia wankoaitonuna menasade.”

39 Me epe wane emone alene raupari deawaa rauparileidi wandie. 40 Ita ene leulene wawe alala mampo wisene mo emau lauidaleno baiwa osowe ituntoio ewamon. Tane mo mai dima da Iesu mampe wapona rua, dia.

41 Mape Iesu osowe mo emone raupariwa ompa awa alen. Ita me raupari diasane leulene wawe alala mampo wisene diamone wanase, “E ituidaitile bubuaitilana, ba? Itu ena, ne walamanaida wisen. Taumaida Apana Otopa dabuasapuo kadi dewalala mampolepi. 42 Enano ana, mida ne wadanepie nanalepia iede.”

Mo Iesu wadeiitudedia kotulepi

(Matiu 26.47-56; Luk 22.47-53; Ion 18.3-12)

43 Iesu gagalo sa wadio bedewe Iudas mampeido wisen. Me ipa wawe alala 12 sou dea. Ita apana uaraia witapo isimau ita koinau otamone me do wimone eneie. Mo ipa pirisi debamau ita apana eiau ita do anaana waeuwalala waaubamoieno wimoiena. 44 Muriwa mo wimoiena, bauta Iesu nanaleidia apanawa werego sosowa diaimaamone wanase, “Ne anteape mida ne isuruasapino ewana, me ipa sa wadanaitue sorodia mamposano banlepue antopu.”

45 Mo uaraia wimone eneio Iudas tauwadea os Iesu mampe alene diene wanase, “Debamamba, ne auwaedina!” Me epe wane Iesu isuruasan. 46 Ita mo eueuwa sa ewane Iesu wadanaitudeieno dibura apanawa wanalene enedie. 47 Mape mo eneio Iesu sowa dea enedie isimawa teinenaubene pirisi ionoidoa nolawa dewalala asiwa tonpunden. 48 Ita Iesu mo diamone wanase, “E isimala ita koinala do otele mainawo wilen ne wadaneana baiwa, ewaewa abo ne witakadila apanawa. 49 Ne e do wainite walama ruawantedine God duwa bedewe waeuwantedino mai wadaituneapona, dia. Tane tauma os dewasailana, sa ipa dima buka bedewe girumaleno winedia ipawanalepia baiwa.” 50 Me epe wano wawe alala uduudu Iesu ene sauwo antonatuwaiena.

51 Ita mo Iesu banlene antoio apana dea sanaa garawa dea os taudi leidia mai epe alepona, dia, me Iesu warorosane aleidio mo me wadaitusaie garawa teineie wadapona baiwa. 52 Tane me kasawogalene garawa sa taudia ampe noseno ene di alen.

Iesu apana debamau danauwo kotuleide

(Matiu 26.57-68; Luk 22.54-55, 63-71; Ion 18.13-14, 19-24)

53 Mo Iesu banlene pirisi ionoidoa duwa mampe wimoieno pirisi debamau, apana eiau, ita do anaana waeuwalala sape auweie. 54 Mo Iesu banlene antoio Pita mo wauwo mamoo Iesu warorosane aleidie. Ita pirisi ionoidoa duwa enedia bolawa mampe wisene sorodia iwulala do ia denantone ewamodio waimoie. 55 Tane pirisi debamau ita do Iuswa onioniau apanawa uduudu Iesu kadiwa banusaie wawu da donsape bosapona baiwa. Tane mai kadi wawuwa da donsapona, dia. 56 Apana uara me lagawa waie sabamosaie abo me kadiwa dewasapona rua. Ita mo lagau mai dealepona, nambenambe os wamoie, sa ipa muba eueuwantona mo lagaidantoie.

57 Tane mo isiwa sape waimoia enanawimone gagalowa da mampe Iesu wawusane waienase, 58 “No eteitano me wanase, ‘Ne God duwa apana wadeiena kadisapatue tane walama natadea bedewe ne God duwa da mai apana witapo dewalala wadapatuwapio segalepi.’” 59 Ita mo isiwa God duwa gagalowa sa benemawantoiena mai dealepona, dia.

60 Mape pirisi ionoidoa enenwisene Iesu diene wanase, “Apana ema e wawueie benemantoio eteiana, ba? E mo wawueia sipoa leusae eba inaitaa gagalowa waa, ba di epe enona?” 61 Tane Iesu dainakasalen, mai dima da wapona, dia. Ita pirisi ionoidoa osowe waitarasane diene wanase, “Dianewo etata, e Kerisoida, God mida no wadaposisaitana Otopa, ba?”

62 Ita Iesu me diene wanase,“Oa, ne ipa ema ewaneiana. Tane e ando Apana Otopa God mukamukaua witapa on deneuwe waimpo ewaidasana, ita do me uba giouwa asiasi iompo ewana.”

63 Pirisi ionoidoa ema etene nuawa kadiidaleno garawa taudia siolenaubene wanase, “No dima baiwa benemasiki apanawa da baibuntitana? Me epe wana baiwa eta. 64 Me God wakadisasano etatana, tauma dima dewasata me mampe?” Mape mo uduudu nuau deasane matangelawa ituiena bosapu.

65 Tane mo isiwa sape eneia Iesu seseisaie ita emawa taubodasaia sala mai ewepi ita epeie dieie waiase, “Tauma waa, mida epeede!” Ema aupe sorodia iwulala me wadanaitue epaepabobosaiena.

Pita Iesu wakoasadie lagawa wade

(Matiu 26.69-75; Luk 22.56-62; Ion 18.15-18, 25-27)

66 Pita kotu duwa enedia bolawe wandio pirisi ionoidoa nolawa dewala iwa mampeinta wisene aleidie. 67 Me Pita ia ewasedio wandio ewadewasasane diene wanase, “Ne eweene atenten e Nasaret Iesuwa sowa da.” 68 Tane me lagalene wanase, “Dima baiwa ne epe dianeiana, apana sa umanawa waiana ne moana.” Me epe wane ia ewasedia ene bola sa intawa moawe nosene aleidio kanka aiawa wan. 69 Tane nola dewalala iwa sa Pita sape enedio ewene mo mida me do eneie laia osowe diamone wanase, “Apana sa Nasaret Iesuwa sowa dea.” 70 Ita me osowe wakoalene lagalen. Tane mo mida me tampe eneia me etane enanakeraue ita Pita diane waienase, “E ipa mo sou dea, e Galili apanawa, mo aiauwo gagaloitiano no etate atenten.” 71 Mo me epe dieieno etene me mampo badowa wane diamone wanase, “Ne laganteipono God ne matangelaneapona. Apana e umanawa wailana ne mai atenteapona, dia!”

72 Pita mo epe diamono aupeaupe kanka aiawa osowe wan. Kanka aiawa wadio etene dima Iesu me diena insaisawa mampelen. Iesu me ema epe diene wanase, “E walama natadea ne wakoana wae lagaitaa, muriwa walama nata kanka aiawa wapi.” Iesu epe wana rua Pita kanka aiawa wano etene tauma Iesu me diena insendewalene ke debamaia wan.

Copyright information for `SOQ