Matthew 5

Iesu wawe alala waeuwamode

(Luk 6.20-23)

Iesu apana sa uara me wawe ieio ewamone ene wadiwa odene alen. Sape me aisidene waino wawe alala wimone waine paneiena. Me gagalo uwaalene mo diamone wanase,

“Apana mida nuau uduudu mampe God sauwa euda menamodia nuaeuntompa, ipawa God gonaawa mo mampoa.
Apana mida nuau bedewe kekeleidia nuaeuntompa, ipawa God mo roamopi.
Apana mida molaaisiwa waimoia nuaeuntompa, ipawa God dima saualena mo donsapue wadapu.
Apana mida God insaisawa dodomana segalepona baiwa insaisantoie nuau uduudu mampe menamodio waimoia nuaeuntompa, ipawa dima mo menaidamodia ando segalepi, ita mo pokamompo waimompa.
Apana mida sosou nuapareuntoie saumoia nua euntompa, ipawa God mo do ando nuapareulepie saumopi.
Apana mida nuau uduudu mampe God banusaia nuaeuntompa, ipawa mo ando God ibuwaida ewapu, mai dia.
Apana mida sosou adiananantoie waimoio saumoie apana sa wanwambu dodomanasaio dealeidia, mo ipa nuaeuntompa, ipawa God mo ebou wapi wapiase, ‘Ne obainaida.’
10 Apana mida God simbiasaie me insaisawa os dewasaie waimoio baiwa mo sosou emalawoamoie kadimoia nuaeuntompa, ipawa God gonaawa mo mampoa.
11 E ne waroroneilana baiwa apana aia kadiwa mampe wadabualempe emalawoalempa ita laga daitada mampe di wawulempa e sau euda wadalana apanawa wainilana. 12 Mo e nibualempe dabualempa, sa ipa mo peroweta mampo mapo dewasaiena rua e manlawo dewasai. Mo e manlawo epe dewantompo e nuaeuidaitana, ipawa e unela debamaia imaalene uboo winedia wadana, mai dia.”

Aideba ita sapa gagalowa

(Mak 9.50; Luk 14.34-35)

13 “E ipa aideba rua tawo apanawa mampo. Tane naita aideba daawa dialepia, ambi dewasawo osowe daa wapi? Aideba daasia winedia mai nolawa da wineipona, di winakoaleide, aubaubala.

14 E ipa tawo sapawa wainilana. Ita bola wadi iwa osowe sabamo winedio apana uduudu eweia rua tawo apanawa e sapala ewapu, mai weregalepia rua, dia. 15 Mai mida siwa suipe onta atowe weregasaipe ituipona, dia. Tane me ideita siwa sudie sabamo enaenawa bolawe itude apana me duwe waimoia sapa bedewe waimompaa baiwa. 16 Epe rua deawaa e sapala mai weregasana, dia, tane eno sapa sa apana mampo sapa wapi. E epe dewaitonuno mo e dewala eubu ewapue ita e Mamala uboo wandia ebowa wadaposisapue sapaidasapu.”

Iesu anaana umanawa waeuwaleide

17 “Mai insenase, ne dima anaana ba peroweta bukawa bedewe girumamona ipasia- mopaa baiwa wineapona. Ne mai dima buka bedewe girumalena ipasiasapaa baiwa wineapona, dia, tane ne ipawaida sabamosape ipawanasapaa baiwa winen.

18 Ne ulaipa dialedina, uba ita tawo diantopu, tane bauta giruma debama ita kerakera anaana bedewe girumalena mai ipusiantopu, ideita segantopu. 19 Apana mida anaana kerauda da andipundedie ita sosowa isiwa deawaa waeuwamodio me ruawantoia, me ipa keraudaida God gonaawa bedewe, mai apana isiwa ruau. Tane apana mida anaana ema ruauleidie ita sosowa isiwa deawaa waeuwamodio me ruawantoia, me ipa debamawaida God gonaawa bedewe. 20 Ne epe dialedina, ipawa e Parisi ita anaana waeuwalala dewau rua dewaitana e mai God gonaawa bedewe odana rua, dia! Tane e God insaisawa rua dodomana os dewasanune Parisi dewau ainaboe e God gonaawa bedewe odana.”

Iesu apana sowa epediboleidia gagalowaleide

21 “Dima mapo e nosinosila anaana girumala benemamoieno eteiena e etale ateiten. Anaana ipa wadi wadiase, ‘Mai soa bosaa, tane mida me sowa bosadia, me wadapue kotusapu.’ 22 Tane ne tauma ema epe dialedina: ‘Mida me sowa nuakadisadia me wadapue kotusapu.’ Tane do mida me sowa wadabuasadie wadiase, ‘E apana diapanaida!’ Mo apana sa wadapuo kotu debama bedewe alepi. Ita mida nuawa kadileidio sowa wadabuasadie wadiase, ‘E apana oopa!’ apana sa wadapuo ia iilalawo alepi. 23 Sa baiwa e amonaa pulo bolawa osowe itutuwa baiwaitone ita sape e soa nuawa kadisaana insea, 24 e puloa nambe itue ee, ita bauta aitee soa nata dodomanaitane aupe leuite wine puloa itua.

25 Naita apana da e wadeepie kotu baiwa nata aitonune intasino tauwadea gagalo dodomanasaa me mampe. E mai epe dewaitaa me e banlaepio dodomana kotu apanawa mampe aitana. Tane me e dibura onioniala witapeepi, ita me e dibura bedewe ituepi. 26 Ne diaidaedina, e sape wanempe mai di noe aitaa, tane ideita e mane ompa mo dieiena rua ituaubee, tauma dibura ee noe aitaa.”

Iesu nina gagalowa waeuwaleide

(Mak 9.42-47)

27 “Dima mapo e nosinosila anaana girumala benemamoieno eteiena e etale ateiten. Anaana ipa wadi wadiase, ‘Mai ninaitaa!’ 28 Tane ne tauma ema epe dialedina: Apana mida me sowa manainapa ewedie itusa- pona baiwa nuawa pola wadia, sa ipa me ninaleide. 29 Naita e emaa on deneuwe winedia e banlaepio kadi dewasaa, emaa sa enasopoe aubewo alepi! E emaa dea os do God gonaawa bedewe odaa, sa ide. Tane mai ide e emaa nata do bola kadiwa bedewe aubaepu. 30 Naita e witaa on banlaepio kadi dewasaa, witaa sa toapune aubewo alepi. E witaa dea os do inawinakasalawo odaa, sa ide. Tane mai ide e etea uduudu do bola kadiwa bedewe aitaa.”

Iesu nainai eia gagalowa waeuwaleide

(Mat 19.9; Mak 10.11-12; Luk 16.18)

31 “Tane do e gagalo ema etale ateiten, wadi wadiase, ‘Apana mida me manainapa dabuasapie eewa baiwalempa, me ee gagalowa girumalepie i wanepie do wapiaubepio alepi.’ 32 Tane ne tauma ema epe dialedina: Apana mida manainapa dabuasadie wadiaubedio aleidie apana da naisedia, i sa ipa ninaleide, tane wanaubena apanawa me wano i ninaleide. Ita apana mida i nainai ena naisedia, sa ipa me ninaleide.” Tane naita i nainaila alepie apana da nata ninantopua, badawa i epio alepia rua.

Iesu kangora umanawa wade

33 “Dima mapo e nosinosila anaana girumala benemamoieno eteiena e etale ateiten. Anaana ipa wadi wadiase, ‘Mai insaisa da baiwa God ebowa wae lagaitaa, tane dima e God emawe sauaitena ruawa dewasaa.’ 34 Tane ne tauma ema epe dialedina: Mai insaisa da baiwa kangoraitaa, diaida! Mai uba ebowa wae mampe soa kangorasaa, dia, ipawa uba ipa God kolaiwatawa! 35 Mai tawo nituwa da ebowa wae mampe soa kangorasaa, ipawa tawo ipa God wawa eimpadodempaa bolawa. Ita mai Ierusalem ebowa wae mampe soa kangorasaa, ipawa bola sa ipa warere debama God bolawaida. 36 Tane do mai e iwaidua umanawa wae mampe soa kangorasaa, ipawa God e uwaa dewasan, ita e mai uwaa imba dea da sapusapua ba dubawa dewasapona rua, dia. 37 Sa baiwa e aia ema os wanuna, ‘Oa’ ba ‘Dia’, sa ide. Tane e kangoraitana, aia sa ipa kadi mamba Seitan mampe wisedio wailana.

Iesu sipoa umanawa waeuwaleide

(Luk 6.29-30)

38 Tane e gagalo ema do etalana wadi wadiase, ‘E soa emawa dea enasopodepia, sipoa e emaa dea do empusopodepi. Tane e soa moa nepa dea epaatewapia, sipoa e moa nepa dea do epaputewapi.’ 39 Tane ne tauma ema epe dialedina: Apana mida e manawo kadiwa dewasapia mai kadiwa mampe sipoasaa, dia! Tane ema epe dewaitaa: Apana mida sainaa epedie wadiase, ‘E ipasiawaia,’ me ewo sainaa da do epepi. 40 Tane apana mida gara osowe kotuepia gara sa ita gara sanaa do wade wanaa, mai wadaitudepi! 41 Apana da wisepie dieepi wapiase, ‘Ne saina ema awanewo antate nowa dawo enea,’ e me saiwa sa awanee bola sa me umanawa wana anaboe bola da bedewe noe ea. 42 Apana mida nitu da baiwa e manawo iririwalepia wade wanaa, ita mida e nitua da umanawa wampa wade wanaa, mai dabuaite ea.”

Iesu nuawadawada dewawa waeuwamode

(Luk 6.27-28, 32-36)

43 “Tane e gagalo ema do etalana wadiase, ‘Soa tanawoa nuawadawadasaa, tane emalawoa apanawa nibuasaa.’ 44 Tane ne tauma ema epe dialedina: Emalawoala apanawa nuawadawadamona ita mida e kadileia baibu rauparitane sau euda osouwo ituna. 45 E epe dewaitonuno apana ewalepue insepu e ipa Mamamba uboa obampa me dewawa ruawaitilana. Ita me dewawa ema epe: Me omo dewasadio wisedie apana eubu ita kadiu do osouwo sapa wade, ita do me unu wadiaubedio apana kadiu ita dodomanau osouwo nosede. E me ruawaitane emalawoala apanawa nuawadawadamona.

46 Naita e takis manewa tamalala dewantoia ruau apana nuawadawadaleia os nuawadawadamonuna, e inseilana God mampe e unela wadana, ba? Diaida! 47 Naita e sumanaisiawaia apanawa dewantoia ruau e sosolaida os auwadewasamonune manlawomonuna, e inseilana God mampe e unela wadana, ba? Diaida! 48 Tane e Mamala uboo dewa euda dodomana os dewamodie wandia rua e apana uduudu mampo euda dodomana os dewasanune wanlempa.”

Copyright information for `SOQ