Hebrews 7

Melekisedeka, eda kohena Keriso, tautauna. (Ge, 14.17-20.)

Teina Melekisedeka ta, Salem edi wasawasa, Eaubada saesae‐aririna ena kohena tauna, ia Aberahama i hailobai huiana ne wasawasa i unuidi wa to dobila eai i uiouioma, Aberahama wa abo i hedebasaei. Arinai Aberahama i heuio, ena gogo ie soi pei saudoudoi, lausoisoi esega enana i mosei. Ia esana heaheasonina bagubagunana ede laulau‐dudurai wasawasana, abotai Salem wasawasana, heaheasonina ede loni wasawasana. Nige tamana, nige sinana, nige urutubuna, ena asubena nige edi huia tubu, ena mauri nige anasiga, na doha Eaubada Natuna tautauna, ia kohena eai i miahai huia nige nosina.

Tau ta hage ta nuatui, i sae ariri! Arinai tamada Aberahama iala eai gogo i lobai wa, lausoisoi hesaudoudoina enana i mosei. Hinage laugagaeo eai se ribaei, Levi nanatunayao kohena paisoana se abi, laugagaeo eai edi sorasora se mosedi, gogo enadi tupona doha nei se tano tatao aridi eai, ta ene edi tataoyao mamohoi aridi eai se abi, paana gamagaridi Aberahama tauna eai se tubuma. Na ina tau ta, ia nige adi boga tauna, ena lausoisoi Aberahama arinai ie abi, eo ribahesunuma tauabina wa i riba helabiniei. Taba nige ta harere, tau dobidobi ia ede ainauia abo i abi tau saesaena nimana eai. Ina huia ta tatao sora abo se mate, edi lausoisoi hesaudoudoina se tanotanoi tatao aridi eai; nei huia ne esau wa enana i tanoi, iaede se ribaei sora ma‐maurina. Arinai ta ene Levi laugagaeo eai gogo se soi hesaudoudoi arinai lausoisoina esega i abiabini, ia mo Aberahama debana eai ia hinage gogo tausoiena esau, 10 paana Levi sorana urutubuna tauna boeana eai, huia ne Melekisedeka i hailobai.

11 Ena gonoana ginauri se hedudurai‐heohidi kohena Levi ana bogao edi paipaisoa eai (dobila ta boeana eai laugagaeo ie lage tatao aridi eai), paana saha bena kohena udoi ta abi, Melekisedeka ena dobila eai, nige Arona ena dobila eai? 12 Paana kohena ena dobila ena se bui, laugagaeo hinage abo se bui. 13 Tau wa, riba ta arinai ie patu wa, ia hari boga tauna, nige ia ana boga tauna esau aitalasam hatahatana eai i paisoa. 14 I masaraha hinage, eda Guiau ia Iuda edi bogao arinai i tubuma, boga ta Mose nige i tauribaedi bena se hemala kohena.

15 Abotai i masaraha ariri, kohena esau abo i tubu murita, ana ao doha Melekisedeka, 16 i hemala kohena nige laugagaeo dobilana eai, e urutubuna adi bogao debana eai, na iabom maurina gigiborina eai. 17 Doha ia wa se ribaei: “Oa kohena i lau e nige nosina, Melekisedeka dobilana u miawatai.” 18 Tupo esega eai ta ita laugagaeo se torehesuara, paana i beruberu, nige ena aba‐heloloda 19 (paana laugagaeo nige abina i ata ginauri esau i helolo mamohoiei); tupo esau eai dobila udoi ta ita, iaede ta sunumaei arinai abo ta hanahanauma Eaubada arinai.

20 Dobila ta nige ta abi gaibui, riba aigora esau hinage debana eai ta abi. 21 Isi tau hemala‐kohena, nige riba aigora debana eai paisoa ta se mosedi, na esau ta ma‐aigorana, si ene,

“Guiau i riba‐aigoraei
taba nige nuana i bui, i ene
‘Oa kohena tauna i lau e nige nosina.’”
22 Riba ta debana eai dobila esau, i lolo ariri, ta sunumaei Iesu debana eai.

23 Kohena se tauribaedi wa, se gamagari ariri, ia mo mate i helautomdi, taba nige adi paisoa se laelaei huia nige nosina; 24 na ina eda kohena esau ta i lauesegai, ena mauri i lau e nige nosina, ana paisoa taba nige ana ao ie ori. 25 Arinai isi wa ia debana eai se laoma Eaubada gegesina eai, abina i ata i hemauridi, huia i lau e nige nosina, paana ia mamiana enadi i aiaiboda ede, huia gamagamagari.

26 I dudurai ariri eda kohena‐saesaena doha ina ta abi, ia tabuna, nige ena baaea, nige biina, nige begana ena tupo tatao baaea aridi eai, galewa ewadi ia mo i saepoidi. 27 Ia taba nige asubena gamagari aitalasam i ginauri iabom ena baaea debadi eai eo tatao gamagaridi edi baaea debadi eai, doha kohena‐saesaedi adi paisoa wa; paana teina i ginauriyao, ma‐esega mo, huiana ne ena heaitalasamuio eai iabom i moseuioi, huia gamagari enana gonoana. 28 Mamohoi laugagaeo tatao i tauribaedi se hemala kohena‐saesaedi; na aigora wa ribana, laugagaeo i tauhemuri, Natuna ede i tauribaei, ia wa se helolodumadumao i lau e nige nosina.

Copyright information for `SWP